1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Velibor Ostojić svjedočio u procesu protiv Momčila Krajišnika

U Haškom tribunalu na suđenju bivšem predsjedniku bosanskih Srba Momčilu Krajišniku kao svjedok sudskog vijeća pojavio se Velibor Ostojić, bivši ministar i blizak politički saradnik optuženog. Na drugom suđenju - šestorici bivših čelnika takozvane Herceg Bosne - kao svjedok tužbe daje iskaz bivši premijer Hrvatske Josip Manolić.

Bivši ministar informisanja u ratnoj vladi bosanskih Srba Velibor Ostojić, koji je na suđenju Krajišniku svjedočio preko video linka iz Beograda, rekao je da u ljeto 92. u Republici Srpskoj nije bilo logora za nesrbe. Šta više, tvrdio je da je zloglasni logor u Omarskoj bio "zbjeg za stanovništvo".

Pretvaranje tih zbjegova u logore zasluga je, kako je istakao, "smišljene i planirane propagande zapadnih novinara".

Pošto je sudija Alfons Ori s nevjerecom zapitao da li svjedok tvrdi da kod Prijedora nisu postojali zatočenički objekti za Bošnjake i Hrvate i da su oni tu mučeni i ubijani, Ostojić je odgovorio - da.

U Republici Srpskoj nije bilo logora, ni Omarska nije bila logor, bio je decidiran i naveo da ga je tadašnji predsjednik vlade bosanskih Srba Branko Đerić obavijestio da je istragom utvrđeno da logori ne postoje.

Da li je to tačno imaće prilike da potvrdi ili demantuje sam Đerić, koji će se pojaviti kao svjedok možda već sutra.

Prije sedmicu dana on je odbio da dođe i svjedoči na suđenju Krajišniku. Pošto je Tribunal izdao nalog da bude uhapšen i da mu se sudi zbog nepoštovanja suda, predomislio se i javio da će dobrovoljno doći i svjedočiti.

Na suđenju Jadranku Prliću, Valentinu Ćoriću, Milivoju Petkoviću, Bruni Stojiću, Berislavu Pušiću i Slobodanu Praljku, koji su, prema haškoj optužnici, bili "najmoćniji ljudi u projektu Herceg Bosne", kao svjedok tužbe pojavio se nekadašnji hrvatski premijer Josip Manolić. Ispitujući ga, tužilac Kenet Skot je nastojao da potvrdi teze da su šestorica optuženih nastojali da stvore Veliku Hrvatsku pripajanjem teritorija zapadne Hercegovine i centralne Bosne, što je podrazumijevalo etničko čišćenje Muslimana i Srba. Na čelu tog "zajedničkog zločinačkog poduhvata", prema optužnici, bio je sâm tadašnji predsjednik Hrvatske Tuđman.

Osamdesetšestogodišnji Manolić, je potvrdio da su na tajni sastanak u Karađorđevu u martu 91. "Tuđman i Milošević dijelili Bosnu". Tuđmanova opsesija bila je obnavljanje Hrvatske banovine, rekao je Manolić, ali i dodao da su to bile "puke želje i naklapanja". Najveća Tuđmanova greška, istakao je Manolić, je što je podržao stvaranje Herceg Bosne, koja je bila "paradržava u državi" i neka vrsta balkanske "banana republike".

Manolić je, kako je istakao, smatrao i smatra da se moraju poštovati avnojevske granice, i da nije "ni realno ni pametno dirati u njih". Zbog bosanske politike, definitivno se razišao sa Tuđmanom 94.

Tužilac je završio glavno ispitivanje svog svjedoka, poslije čega slijedi unakrsno ispitivanje. Pošto svaki od šestorice bivših političkih i vojnih čelnika bosanskih Hrvata ima svoje zastupnike odbrane, Manolićevo svjedočenje moglo bi potrajati do kraja sedmice.

  • Datum 05.07.2006
  • Autor Dževad Sabljaković
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AUqO
  • Datum 05.07.2006
  • Autor Dževad Sabljaković
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AUqO