1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Većina članica EU protiv uzgoja GMO žitarica

Šest mjeseci nakon što je Evropska unija postigla kompromis kojim dozvoljava članicama da same odluče da li će proizvoditi GMO žitarice ili ne, više od polovine zemalja najavilo je zabranu uzgoja. Kakav ishod slijedi?

Više od polovine zemalja Evropske unije, uoči roka koji ističe u subotu (3.10.2015) obavijestili su Evropsku komisiju kako će zabraniti uzgoj genetski modificiranih žitarica.

Zabrana se ne odnosi samo na Monstanto GM pesticidima tretiranu žitaricu, trenutno jedini genetski modificiranu žitaricu koja se smije uzgajati u Evropi, nego na ukupno sedam genetski modificiranih kultura kukuruza za koje se čeka odobrenje komisije.

28 članica Evropske unije su nakon godina prepiranja, početkom godine, dogovorile da svaka članica samostalno donese odluku u vezi s uzgojom genetski modificiranih kultura.

Pravni savjetnici tvrde kako bi zabrane uzgoja GMO žitarica mogle završiti na sudu, uprkos tome što članice traže njihovu zabranu. Istovremeno, aktivisti, koji se bore protiv genetski modificirane hrane, smatraju da bi nova legislativa mogla dovesti do upliva ovih žitarica u Evropu koja se još pokušava tome oduprijeti.

Podijeljena zajednica

Hrvatski anti-GMO aktivist s jabukom na kojoj piše: GMO - hoću znati i odlučiti!

Hrvatska je jedna od zemalja EU koja je najavila zabranu proizvodnje GMO žitarica.

S obzirom na to da Evropska unija ima jedinstveno tržište, odluke u vezi s uzgojem žitarica donose se u Briselu. Pojedine zemlje unije, poput Engleske i Španije, traže od EU da odobre uzgoj ovih žitarica, kako bi ih mogli početi proizvoditi.

Ali, zemlje koje su protiv toga, uključujući Francusku, Austriju i Njemačku, dovoljno su utjecajne da zaustave odluke o odobravanju uzgoja genetski modificirane hrane. Osim, MON810 - jedine modificirane žitarice u Evropi trenutno, niti jedna nova genetski modificirana žitarica nije dobila dozvolu za uzgoj već godinama.

Evropska komisija pokušala je naći izlaz iz ćorsokaka, promičući prijedlog kompromisa iz 2010. godina koji podrazumijeva izuzetak od pravila ujedinjenog tržišta unije. Evropska unija odobrit će uzgoj GMO žitarica, a zemlje će ga ponaosob moći zabraniti, ukoliko to žele.

Nakon godina pregovora među zemljama članicama, novo zakonodavstvo za uzgoj genetski modificiranih žitarica zaživjelo je u aprilu ove godine.

Ipak, uoči isteka roka za donošenje odluke, 15 članica i nekoliko administrativnih regija potvrdili su da zakonom namjeravaju zabraniti uzgoj genetski modificiranih žitarica.

Austrija, Hrvatska, Francuska, Grčka, Mađarska, Latvija, Litvanija, Holandija, Poljska, Danska, Njemačka, Italija i Slovenija, zajedno za Valonijom u Belgiji i Škotskom, Velsom, Sjevernom Irskom zvanično su obavijestili Evropsku komisiju o ovoj namjeri.

"Zemlje članice imaju pravo zabraniti ove kulture", kazala je Franziska Achterberg, direktorica za prehrambeno zakonodavstvo EU pri organizaciji Greenpeace.

"Članice unije će morati opravdati mjere zabrane, kako bi pokazale da se radi o brizi za opće dobro i da je ta odluka u skladu sa pravilima domaćih tržišta", kazala je komesarka Margreth Vestayer.

Bez dogovora o uvozu genetski modificiranih žitarica

Osim problema nacionalnih zabrana uzgoja genetski modificiranih žitarica, kao veći problem nameće se njihov uvoz. Evropska unija uvozi ogromne količine GMO proizvoda, koji se trenutno koriste samo za hranjenje životinja i za potrebe industrije, ali ne i za ljudsku konzumaciju.

Luka u Barseloni

Zabrana uvoza GMO žitarica mogla bi prouzrokovati velike logističke probleme u lukama poput ove u Barseloni.

Evropska komisija je, potpuno neočekivano, još početkom godine predložila produženje dogovorenog režima u vezi sa uvozom GMO žitarica proizvedenih izvan unije, što je izazvalo ogorčenje anti-GMO aktivista. Ovo pitanje i dalje je neriješeno.

Alexander Doring, generalni sekretar Evropske federacije proizvođača hrane, kazao je da farmeri sada uveliko ovise o uvozu genetski modificiranih žitarica te dodaje da između 80 i 86 posto komposta za prehranu stoke u Evropi sadrži genetski modificirane organizme.

"Bilo kakav scenarij protivljenja poremetio bi ove lance u proizvodnji, svejedno da li se govori o konvencionalonoj prehrani ili onoj bez genetski modificiranih organizama", kazao je Dorin dodajući kako bi zabrane uvoza značile velike promjene u logistici koje bi donijele povećanje izdataka za sve u lancu prehrambene proizvodnje.

Pravna bitka tek na početku

Jean-Claude Juncker, koji je 2014. godine stupio na poziciju predsjednika Evropske komisije, uvrstio je reforme koje se odnose na pitanje GMO proizvodnje u svoj manifesto. On je kazao kako ne bi bilo moguće odbriti proizvodnju ovih žitarica, jer je većina članica EU protiv toga.

U međuvremenu, pravne nesuglasice u vezi s uzgojom GMO žitarica tek su na početku.

Bik u Belgiji koja se hrani GMO hranom

Evropski farmeri uveliko zavise o stočnoj hrani koja sadrži GMO.

Posmatrači će nadzirati zakonske izazove zahtjeva za zabranu GMO hrane koje su članice i pojedine administrativne regije podnijele. Na poslijetku, odluka je na Evropskom sudu pravde da donese odluku o ovom pitanju, a proces bi mogao trajati godinama.

A, s druge strane kompromisa, deblokada dozvola za GMO žitarice će napredovati.

Prema tome, čini se da je bitka u vezi sa GMO žitaricama u Evropi tek na početku.

Preporuka redakcije