1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Varljiv rast hrvatske industrije

Hrvate je ovih dana razveselila vijest o osjetnom rastu industrijske proizvodnje. Ali, stručnjaci na podatke Eurostata gledaju s oprezom i upućuju na strpljenje do obuhvatnijih, kvartalnih indikatora.

Vijest iz Eurostata, statističkog ureda Europske unije, da je Hrvatska u siječnju ostvarila najveći industrijsko-proizvodni rast između svih zemalja EU-a, dočekana je u hrvatskoj javnosti više nego skeptično. Nakon dugih godina navikavanja na poražavajuće ekonomske indikatore, malo tko je povjerovao u takav obrat, pa makar bila riječ i o podatku iz međunarodne statističke agencije. A naročito znamo li da ostali parametri službeno i dalje ukazuju na goleme probleme, kao što je nastavak pada broja radnih mjesta ili BDP-a, ili pak ekonomske aktivnosti po CEIZ-indeksu (Koincidentnom indeksu Ekonomskog instituta, Zagreb) za isti spomenuti mjesec, prvi u godini.

Vladimir Ferdelji

Vladimir Ferdelji

Oprez prema vijesti o promjeni trenda, štoviše, iskazali su donekle i hrvatski ministri Branko Grčić i Ivan Vrdoljak, upućujući na „optimizam, ne i euforiju“. Zanimljivo je pritom da je Hrvatska u prosincu, također po Eurostatu, bila svrstana u zemlje s najvećim mjesečnim padom industrijske proizvodnje. Ipak, do javnosti nije doprla precizna analiza o konkretnim uzrocima statističkog zaokreta, koji uz rast proizvodnje uključuje i rast izvoza, kao i domaće potrošnje. Tek neobavezno, spominju se određeni skokovi u aktivnosti kemijske i elektroničke industrije, no bez specifikacija.

Lijepo vrijeme – više posla

Vladimir Ferdelji, poznati biznismen iz elektroindustrije te predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika, prokomentirao je ovaj slučaj za Deutsche Welle. „Ne držim do tako kratkoročnih statistika u malim privredama“, naglasio je on, „jer bi to mogao biti i efekt npr. jednog isporučenog velikog transformatora“. Za razliku od toga, naime, na duži rok bi se morali uočiti i drugi popratni pokazatelji, kao što je rast zaposlenosti. Ferdelji je napomenuo i to da ne znamo strukturu netom zabilježenog rasta, pa je zato dodatno nezahvalno tumačiti njegove uzroke i budući razvoj zbivanja.

O mogućoj strukturi priupitali smo i Krunoslava Čovića, prvog čovjeka zagrebačkog Chromosa i CRO-industrije, tijela pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. „Postoji jedno tumačenje kod nas u kemijskoj industriji: bilo je neuobičajeno mnogo lijepog vremena u Hrvatskoj, siječnja ove godine. I zacijelo se ranije krenulo u intenzivniju potrošnju raznih proizvoda u građevinskoj i poljoprivrednoj djelatnosti“, kaže Čović. Doduše, i on apelira na oprez do isteka prvog kvartala i obuhvatnijih statistika, ali ističe i da je u svakom slučaju dobro što se bar nešto u hrvatskoj privredi pomaklo nabolje.

Statistička klopka siječnja

Kroatien Werft Split

Brodogradilište u Splitu

Eurostatove analize o Hrvatskoj baziraju se na informacijama dobivenim od Državnog zavoda za statistiku i zasad očito nitko ne može proniknuti u pojedinačne, konkretne razloge – isporuke, projekte i slično – siječanjskog industrijskog skoka. A čini se da u takav posao nitko od eksperata i neće ulagati većeg truda, ako se u narednih mjesec-dva ne održi isti trend. „Treba još uzeti u obzir i to da je siječanj naročito problematičan kod ovakvih izračuna, jer se na prijelazu godine mijenjaju udjeli pojedinih grana“, rekla nam je dr. Andrea Mervar s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Način na koji se statistički kumuliraju industrijske grane, s obzirom na proizvodni total, tako može zavarati promatrača upravo na početku godine. „Skok zna biti velik čak u odnosu na prosinac, ne tek na čitavu prethodnu godinu“, zaključuje naša sugovornica, „a da ne spominjem kako razlika spram prosinca može nastati i eventualnim ranijim odlaskom ljudi na praznike, pa se svi podaci i ne unesu tada. Možda je riječ o više faktora, jer je dvocifreni rast u nekim granama doista neobičan“. Pa, ako ništa drugo, zasigurno ćemo idući mjesec pomnije dočekati redovne Eurostatove izvještaje.

Autor: Igor Lasić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić