1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Vanjskopolitički odbor EP-a: Preporuka za što skoriji početak pregovora o članstvu Hrvatske u EU

Nakon što je jučer rasprava u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta trajala svega desetak minuta danas su europski zastupnici glasovali o 55 amandmana i devet kompromisa vezanih uz preporuku i izvješće o hrvatskom zahtjevu za članstvom u EU.

Europski Parlament

Europski Parlament

42 glasa za, samo jedan protiv, bez suzdržanih, to je rezultat glasovanja o izvješću o Hrvatskoj u odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta u Bruxellesu. Ovaj rezultat je vrlo dobra osnova za konačno glasovanje u općoj skupštini Europskog parlamenta koja će o rezoluciji o Hrvatskoj kandidaturi odlučivati krajem ovoga ili početkom idućeg mjeseca. Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta vrlo uvjerljivim rezultatom glasovanja uputio je jasnu poruku Europskom vijeću da se što prije započnu pregovori s Hrvatskom o članstvu s Europskom Unijom. U izvješću se među ostalim ističe kako bi se prihvaćanje hrvatske kandidature pozitivno odrazilo na ostale zemlje jugoistočne Europe. U amandmanima upućene su pohvale za hrvatsku suradnju s Haaškim sudom, regionalnu suradnju i vrlo aktivnu ulogu u Paktu stabilnosti za jugoistočnu Europu. Pozdravljen je sporazum nove Vlade s predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj te je naglašeno da se velika važnost mora dati povratku svih izbjeglica.

Nije prošao amandman Barunice Ludford i Cecilie Malmström u kojem se tražilo «od hrvatske vlade, svih stranaka i građanskog društva u Hrvatskoj da podrže napore pomirenja predsjednika Mesića posebice naizmjeničnih isprika koje su međusobno izmjenili predsjednik Mesić i predsjednik Srbije i Crne Gore Marović». Nadalje zanimljivo je da nije prošao niti amandman talijanskog zastupnika Demetrija Volčića u kojem se ističe da je hrvatska donjela odluku o uspostavi ekološko-ribolovne zone unatoč prijedlozima o pograničnom sporazumu između Hrvatske i Slovenije iz 2001. godine te da je nakon toga došlo do političkih napetosti u hrvatskim odnosima s Italijom i Slovenijom. Usvojen je međutim amandman izvjestitelja Alexandrosa Baltasa u kojem se navodi da «uspostava ribolovnih zona pridonosi boljem očuvanju ribljeg fonda i kontrole ribolova te dopušta bolje poslovanje i pospješuje zajedničke napore u borbi protiv ilegalnog ribolova». Usvojen je i usmeni amadman kojeg je usmeno predao Phillipe Morillon u kojem se pozdravlja suradnja s Haaškim sudom i činjenica da Hrvatska nije potpisala sporazum sa SAD-om o neizručivanju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu. Među ostalim u rezoluciji se pozivaju sve još preostale članice Europske Unije da potpišu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske s EU-om.