1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Valentinovo - dan zaljubljenih i prodavaonica cvijeća

Što povezuje mlade zaljubljene parove, industriju slatkiša, prodavaonice cvijeća i njemačku Biskupsku konferenciju? Svi se oni vesele Valentinovu. Velika sloga oko jednog vrlo mladog običaja - preuzetog iz Amerike.

dan u znaku srca i ljubavi

Dan u znaku srca i ljubavi

Od pedesetih godina 20. stoljeća u Njemačkoj se 14. veljače obilježava kao Dan zaljubljenih. Etablirali su ga američki vojnici, uz žvakaću gumu i rock and roll. Zahvaljujući intenzivnoj propagandi cvjećara i industrije slatkiša zaboravljeni kult ljubavi i plodnosti razvio se u zemlji „privrednog čuda“ u omiljeni praznik.

Ime je ovaj dan dobio po jednom talijanskom biskupu. Prema legendi biskup Valentin je u trećem stoljeću vjenčavao zaljubljene. I upravo vjenčanima je poklanjao cvijeće iz svoga vrta, a takvi brakovi su onda bili „pod sretnom zvijezdom“. Ali, Valentin je djelovao protiv volje Rima. Vojnici su trebali ostati neoženjeni, a kršćanska vjera još nije bila državna religija. Tako je 14. veljače 269. Valentin smaknut odsijecanjem glave. To je kršćanska verzija staroga kulta.

Običaj je došao iz Amerika

Običaj je došao iz Amerike...

Sveti Valentin i božica Juno

Danas više mjesta u Njemačkoj, Irskoj, Francuskoj i Italiji tvrde da imaju posmrtne ostatke biskupa Valentina. To ne iznenađuje s obzirom na popularnost relikvija u Srednjem vijeku, koje su privlačile brojne hodočasnike. Spor oko „pravog“ Valentina pokazuje nedostatak povijesnih izvora. Ipak, jedno je jasno: legenda o Valentinu je mješavina kršćanstva, mitologije i običaja.

Nije slučajno da se Valentinovo slavi paralelno s rimskim blagdanom „Lupercalia“. Bio je to blagdan plodnosti i stvaranja, blagdan u čast božice Juno, zaštitnice braka. Ljubavna proročanstva su pomagala u odabiru partnera, što je crkvenim ocima bilo „trn u oku“. Ali, kult je bio toliko omiljen da se činilo pametnim integrirati ga u kršćanstvo. Od tada je sveti Valentin zaštitnik zaljubljenih, a predkršćanski korijeni se osjećaju do danas.

stigao je i do Kine

...ali se širi po cijelom svijetu - stigao je i do Kine.

Milijarda ljubavnih čestitaka

Kao što su rimske djevice svoja imena bilježile na vrpcama od papirusa, koje su muškarci izvlačili kao tombolu, u Engleskoj i Sjedinjenim Državama se i danas šalju anonimne ljubavne čestitke. Dan ljubavi postao je dan prijateljstva: samo u SAD-u se svake godine pošalje više od milijardu ljubavnih čestitki.

Dok u Njemačkoj muškarci poklanjaju ženama crvene ruže (koje su toga dana izuzetno skupe), u Japanu žene zavode svoje muževe slatkom čokoladom. Mjesec dana kasnije žene dobivaju nazad bijelu čokoladu. Taj običaj se u međuvremenu širi i u Kini i industriji slastica donosi velike prihode.

Dan kada se zaboravlja što je to kič

Dan kada se zaboravlja što je to kič

Lokot za vječnu ljubav

U Njemačkoj je već godinama popularan jedan običaj koji je stigao iz Italije. Ljubavni parovi se sastaju na mostovima i na ogradi ostavljaju zaključan lokot sa svojim inicijalima, pa i fotografijama. A ključeve bacaju u rijeku. Lokot kao simbol vječne ljubavi sve više se širi u svijetu. U istočnoj Europi, Rigi, Vilniusu ili Kalinjingradu, bračni parovi nakon vjenčanja tako ostavljaju zaključane lokote. I u Kini parovi na određenim mjestima ostavljaju lokote, a ključeve bacaju u duboke doline.

Turistički vodiči u Kini tvrde da se radi o starom običaju. Ali, stručnjaci kažu da se taj običaj proširio krajem 20. stoljeća i pretpostavljaju da su ga mladi Kinezi preuzeli od europskih turista. I Katolička crkva želi iskoristiti globalnu omiljenost kulta ljubavi. Nakon što je 1972. iz katoličkoga kalendara izbačen sveti Valentin, danas poziva bračne parove i zaručnike da na Valentinovo blagoslove svoju ljubav.

Autor: Gerd Mörsch / Anto Janković

Odg. ur.: Z. Arbutina