1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Važan dan za Hrvatsku i Srbiju

Stalni odbor zemalja članica EU COREPER u ponedjeljak (7.12.) bi trebao usuglasiti nacrt zaključaka o proširenju. Biće riječi o Pristupnom sporazumom s Hrvatskom, ali i odmrzavanju Prijelaznog sporazuma sa Srbijom.

Zastave BiH, Srbije i Hrvastke

Možda uskoro i BiH dočeka svoj "važan dan".

Na dvodnevnom sastanku evropskih ministra zaduženih za opšte i spoljne poslove jedna od značajnih tema biće situacija na Zapadnom Blakanu. Očekuje se tako da minstri zaduženi za evropska i opšta pitanja EU fokusiraju svoju debatu na pitanje proširenja Unije. Tom prilikom biće razmotrena i Strategija proširenja koju je predstavila Evropska komisija, a podržao Evropski parlament. Sa druge strane, očekuje se da ministri spoljnih poslova EU razmotre situaciju na Zapadnom Blakanu. Ovoga puta težište će biti na situaciji u BiH, pri čemu će se posebno razmotriti evropska operacija ALTHEA.

"Srbija spremna za novu etapu"

Šefovi diplomatija EU pozvali su i glavnog tužioca Haškog tribunala, Serža Bramerca, da im predstavi svoj posljednji izvještaj o saradnji zemlja tog regiona sa Međunarodnim sudom za ratne zločine. Pozitivna ocjena Bramerca, kojim on ističe da je zadovoljan nivoom napora koje Srbija trenutno ulaže kako bi upotpunila saradnju sa tužilaštvom u Hagu, mogla bi biti ključna za sljedeći korak približavanja Srbije EU. Na osnovu tog izvještaja i razgovora sa glavnim Haškim tužiteljem šefovi diplomatioja EU mogli bi doneti odluku o odmrzavanju Prelaznog sporazuma sa Srbijom.

Evropska komisija se, u svom godišnjem izveštaju o napretku zemlja u procesu evrointegracije, već založila za odmrzavanje ovog sporazuma, dok je evropski komesar za proširenje Oli Ren najavio da je Srbija spremna da pređe u novu etapu u svom procesu pribiližavanja EU.

Mišljenje Bramerca da je Srbija, u prethodnih šest mjeseci, “nastavila i dodatno razvila saradnju sa Tribunalom u Hagu”, imalo je, prema riječima holanskog šefa diplomatije, Maksima Ferhagena, i “jak uticaj” na Holandiju, koja se za sada jedina od zemalja članica EU protivila primjeni Prelaznog sporazuma sa Srbijom.

Očekuje se tako da bi se tokom ovog ministraskog sastanka u Briselu mogao postići i konsenzus unutra EU koji bi vodio deblokadi tog trgopvinskog dela SSP-a. To bi, poslije vizne liberalizacije, svakoko predstavljao novi značajan korak na putu evrointegracija Srbije. Međutim, kada se radi o stupanju na snagu cjelokupnog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju očekuje se da to ostane uslovljeno daljim napretkom Srbije u ispunjavanju obaveza prema Tribunalu u Hagu.

Bramerc pozdravio inicijativu Jadranke Kosor

Članice Unije koje blokiraju poglavlje o pravosuđu u hrvatskim pristupnim pregovorima, moći će upitati Serža Bramerca o hrvatskoj saradnji oko potrage topničkih dnevnika.

Niederlande Den Haag UN-Chefankläger Serge Brammertz will effizientes Verfahren gegen Karadzic

Serge Brammertz pozitivno o saradnji Srbije i Hrvatske

Bramerc je pred Savjetom bezbjednosti pozdravio napore hrvatske vlade za pronalaženje topničkih dnevnika te pozvao na intenziviranje potrage i preduzimanje svih mjera kako bi se dovršila „sveobuhvatna i vjerodostojna istraga“. Glavni haški tužilac pozdravio je inicijativu premijerke Kosor i osnivanje međuresorne radne skupine čiji je cilj lociranje traženih dokumenata. Može li to uticati na dosadašnju blokadu Hrvatske u namjerama da otvori poglavlje pravosuđa prije svega kod Nizozemske i Velike Britanije te još nekih zemalja članica, znat ćemo možda već krajem dana.

Prvi znakovi popuštanja ?

Tokom prošlonedeljnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu iz diplomatskih izvora je rečeno da su znakovi koji stižu na adresu Hrvatske iz gore spomenute dvije članice Unije vrlo pozitivne te da na hrvatskoj strani vlada oprezni optimizam glede skorog ukidanja blokade oko poglavlja pravosuđa.

Ministar spoljnih poslova Hrvatske, Goran Jandroković

„Hrvatska je i sama pozvala stručnjake iz trećih zemalja da se uključe i da prate ovu istragu koju provodimo u potrazi za dokumentima a naravno u poglavlju 23 govori se i o reformi pravosuđa, borbi protiv korupije i organiziranog kriminala. Hrvatska tu čini veliki pozitivan pomak. Otvoreni smo za sve oblike suradnje i pomoći“, naglasio je u Briselu hrvatski ministar Jandroković.

COREPER bi u ponedjeljak trebao usvojiti i nacrt zaključaka o prijedlogu financijskog paketa što ga je Europska komisija pripremila za prve dvije godine hrvatskog članstva u Europskoj uniji. Radi se o nešto više od 3,5 milijarde eura iz europskih fondova koje bi Hrvatska počela koristiti od 1.siječnja 2012.godine, a to je radni datum i pretpostavljeni termin ulaska Hrvatske u EU.

Mogućnost odmrzavanja Privremenog sporazuma sa Srbijom

Iz diplomatskih izvora se najavljuje da postoji mogućnost da Nizozemska prekine svoju blokadu i time dođe do odmrzavanja Privremenog sporazuma sa Srbijom. Nizozemska je do sada bila protiv stupanja na snagu Prijelaznog sporazuma sa Srbijom zbog nedovoljne suradnje Beograda s ICTY-em. Brammertz je u izvješću Vijeću sigurnosti UN-a naglasio kako je Srbija od izvješća u lipnju nastavila poboljšavati suradnju s Haaškim sudom, među ostalim omogućila je bržu dostavu dokumenata i

Goran Hadzic Kriegsverbrecher Serbien

Pored Mladića hapšenje Gorana Hadžića je jedan od uslova pune saradnje Srbije sa Haškim sudom.

bolji pristup arhivima.

No Brammertz je dodao kako glavni prioritet ostaje uhićenje Mladića i Hadžića te da to predstavlja najkritičniji pogled suradnje Srbije s Haagom. Šef nizozemske diplomacije Verhagen za Brammertzovo izvješće je rekao da je ono „pozitivno“ za Srbiju te da će sa svojim europskim kolegama razmotriti što to znači za srbijansko približavanje Europskoj uniji.

Ministri vanjskih poslova EU-a mogli bi odrediti i datum za otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom. To je predložila Europska komisija, ali još uvijek o tom pitanju nema suglasnosti zemalja članica. Makedonija je već četiri godina zemlja kandidat, a najveći problem je još uvijek prijepor s Grčkom oko imena države.

Autor: Marina Maksimović/ Alen Legović, Brisel

Odg. urednik: Svetozar Savić