1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Uzbuna na Balearima

Jednoj od najvećih uništavača ugljičnog dioksida, podvodnoj livadi morske trave, prijeti opasnost od nestanka i to već slijedećih godina. Razlozi leže u velikom broju jahti, otpadu u moru i klimatskim promjenama.

Baleari u Sredozemnom moru - obala

Baleari u Sredozemnom moru

U zaljevu Palme de Mallorce svakodnevno se djeca igraju u pijesku dok se odrasli kupaju i uživaju u čistoj vodi. Međutim, ovoj bi idili uskoro mogao doći kraj. Kako kaže Carlos Duarte  iz balearskog Instituta za istraživanje Sredozemnog mora, za sada ovdje raste dosta morske trave na dnu što se prepoznaje po tamno plavoj svjetlucavoj vodi. „Morska trava je pravi filter za ugljični dioksid. Jedan hektar morske trave pretvara pet puta više CO2 u kisik od jednog hektara tropske šume u Amazoni. To se događa fotosintezom. Morska trava posjeduje veliku biološku masu; preko lišća ona veže CO2 u vodi, koncentracija CO2 u vodi opada, tako da more ponovo uzima ugljični dioksid iz zraka koji morska trava ponovo filtrira,“objašnjava ovaj stručnjak.

Carlos Duarte

Carlos Duarte

Morska trava veže širom svijeta oko 100 milijuna tona ugljika godišnje, otprilike toliko Njemačka emitira za šest mjeseci. Akumulirani ugljik morske cvjetnice čvrsto “opkoljavaju” na morskom tlu čime ga izdvajaju iz ugljičnog ciklusa. To se dešava kada stari dijelovi biljke budu prekriveni sedimentom. Oko Baleara su ti depoi ugljika iz ostataka morske trave dijelom široki i do deset metara. „Važno je da ljudi znaju da nije riječ o algi, već o biljci. Ona je pravo bogatstvo: to je najstarije živo biće na planeti koje jako sporo raste. Morska trava je važna za naš ekološki sustav, za naš život uopće“, kaže Duarte.

Klimatske promjene, turizam, brodovi…

Morska trava čini životni prostor mnogim ribama i puževima. Ona povrh toga štiti obale od erozije. Osim toga, biljni tepisi uzimaju mnoge hranjive sastojke koji preko mora i atmosfere dospijevaju u more. To mnoštvo hranjivih sastojaka potječe primjerice od ispušnih plinova.  Morska trava veže te hranjive sastojke, čime štiti

Jahte ispred obale

Veliki broj jahti ugrožava opstanak morske trave

more od prekomjernog otpada i održava vodu čistom. Tijekom prošlih godina su se poljane od morske trave smanjivale godišnje širom svijeta za tri posto. Neprijatelj broj jedan danas je sve toplija klima. Topla voda ubija morske trave. Carlos Duarte procjenjuje da bi one mogle nestati već za 50 godina. Međutim, upravo oko Balearskih otoka i turizam šteti morskoj travi, baš kao i brodovi. Tragovi toga mogu se vidjeti u zaljevu Palme de Mallorce u kojem biljke za sada zapravo još obilno rastu. “Usprkos tome i ovdje već možemo vidjeti područja koja više nisu plave već tirkizne boje. To znači da na tim mjestima više ne raste morska trava, već da se tlo sastoji od svijetlog pijeska,“ objašnjava Duarte.

Zabranjeno usidravanje na morskoj travi

Vlasti na Balearima reagirale su na pritisak Međunarodne organizacije za zaštitu mora „Oceana“. Od kraja kolovoza, Enrique i njegovih osam kolega iz ove organizacije, kontroliraju područje oko Mallorce i upozoravaju one koji upravo na nedozvoljenim mjestima žele baciti sidro sa svoje jahte ili broda. „Slušajte, ovdje ne

Enrique

Enrique: morska trava zaštićena europskim zakonima

možete baciti sidro - to morate učiniti u pjesku jer ovdje na morskom tlu raste morska trava koja je zaštićena europskim zakonima. Vidite li tamo, malo dalje pjesak? Tamo se možete usidriti, puno hvala”, kaže Enrique.  

Međutim, oni koji oštećuju morsku travu oko Baleara ne izvlače se uvijek tako lako. Od ovog ljeta moraju računati s kaznama od kojih najviša iznosi  450.000 eura. “Ali i to je nedovoljno da se na duže staze zaštiti morska trava”, kaže Carlos Duarte: „Moramo promijeniti naše životne navike. Ako to ne učinimo, more će za 50 godina imati prljavu tamnu boju, više neće rasti morska trava, a kvaliteta vode će biti loša."

Autorice: Stefanie Eichler / Ivana Ivanović / Željka Telišman

Odgovorna urednica: Zorica Ilić