1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europa 2012

2. januar 2012

Dužnička kriza, spašavanje eurozone, proširenje EU, predsjednički izbori u Francuskoj i Rusiji, kao i odnosi sa zemljama "Arapskog proljeća", sa SAD i Kinom. To su samo neke od tema koje će 2012. dominirati u EU.

https://p.dw.com/p/13cnP
Foto: K.-U. Häßler - Fotolia.com/DW

Nova godina u Evropi počinje onako kako je završila stara - sa kriznim samitom. 30. januara se u Briselu ponovo sastaju šefovi država i vlada zemalja članica EU. Oni se sada sastaju jendom mjesečno sve dok se ne riješi dužnička kriza. Pod vodstvom njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjendika Nikole Sarkozija bi trebao biti izrađen tekst Ugovora o novoj fiskalnoj uniji u koju bi trebalo biti uključeno 26 zemalja članica, osim Velike Britanije. Ugovor o budžetskoj kontroli i oštrijim kaznama bi trebao stupiti na snagu tokom 2012.

Dužnička kriza

Proces djelimičnog oprosta duga Grčkoj je trebao biti završen krajem 2011., ali je odgođen za ovu godinu zbog toga što su se sporo odvijali pregovori sa bankama o "dobrovoljnom" odricanju 50 posto duga. Razlog je što nije bilo moguće postići dogovor o kamatama za državne obveznice. Grčka bi ove godine sa EU i MMF trebala pregovarati o drugom paketu pomoći u iznosu od 108 milijardi eura.

Euro u dubokoj krizi
Euro u dubokoj kriziFoto: Fotolia/ChaotiC_PhotographY

Zadužene zemlje eurozone bi u prvih nekoliko mjeseci ove godine morale refinansirati 300 milijardi eura duga. Pitanje je da li će im poći za rukom da dobiju podnošljive kamate. Fond za spas eurozone sa 500 milijardi eura bi mogao biti premali da bi spriječio širenje dužničke krize naprimjer na Francusku u kojoj se u aprilu održavaju predsjednički izbori.

Ključnu ulogu u 2012. će imati Evropska centralna banka. Ona je jedina ustanova u eurozoni koja na razvoj na finansijskom tržištu može reagovati brzo i fleksibilno. Evropska centralna banka trenutno pokušava stabilizovati evropski bankarski sistem. I dalje odbija dodatno štampanje novca jer smatra da postoji opasnost od inflacije.

Da li Evropska centralna banka može spasiti eurozonu?
Da li Evropska centralna banka može spasiti eurozonu?Foto: picture-alliance/dpa

Premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker je zatražio da zemlje članice eurozone  zbog prijeteće recesije u Evropi konsoliduju svoje budžete. Njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble smatra da zadužene zemlje spasilačkim kišobranom mogu kupiti vrijeme, ali da time neće riješiti krize u kojim su se našle.

Proširenje - Crna Gora i Srbija na putu u EU

Veliki uzazov za EU su i pregovori o zajedničkom budžetu od 2014. do 2020. godine. Osam država koje u "evropski lonac" ubacuju više nego što iz njega dobiju, već su odbile prvi nacrt budžeta. Evropska komisija je predvidjela izdatke u izosu od 972 milijarde eura. Neto platiše, među kojima je i Njemačka, navedeni iznos žele smanjiti za 120 milijardi eura. Sporni su i novi pregovori o subvencionisanju poljoprivrednika.

EU će i ove godine odlučivati od daljim koracima proširenja Unije. Crna Gora bi u junu trebala početi pristupne pregovore.  Srbija u martu želi dobiti status kandidata. Dansko predsjedništvo EU mora provjeriti da li Srbija dovoljno sarađuje sa Kosovom koje od Srbije, ali i nekih članica EU, nije priznato kao nezavisna država.

Nakon Danske na čelo EU dolazi Kipar, prvi put otkako je 2004. ušao u članstvo EU. Za kiparsku vladu će to biti duplo teže jer se zemlja nalazi u teškoj finansijskoj krizi i zato što je ostrvo de facto još uvijek podijeljeno na grčki i turski dio.

Crnogorci se spremaju na put u EU
Crnogorci se spremaju na put u EUFoto: AP

Vanjska politika

Pred ministricom vanjskih poslova EU Catherine Ashton je također mnogo izazova: Kako dalje sa zemljama Arapskog proljeća? Kako se EU treba odnositi prema nasilničkom Assadovom režimu u Siriji? Kako poboljšati odnos sa Ukrajinom? Kako se pozicionirati prema Rusiji u kojoj bi nakon predsjedničkih izbora u martu moglo doći do masovnih protesta?

EU u vidu mora imati i odnose sa SAD, Kinom i zemljama u ubrzanom privrednom razvoju. U 2012. neće biti napeto samo na političkoj sceni. Dosta napetosti će biti i na sportskim poljima, prije svega nogometnim. Ove godine se u Ukrajini i Poljskoj održava Evropsko nogometno prvenstvo. Eurokriza će u najmanju ruku do finalnog susreta, koji se 1. jula igra u Kijevu imati pauzu, ali će u prvom planu po svemu sudeći biti UEFA EURO.

Autori: Bernd Riegert / Mehmed Smajić
Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić