Uzalud vam konstitutivnost

Ustavni sud BiH 2000. godine je donio odluku kojom se od entiteta traži izmjena Ustava kako bi se osigurala ravnopravnost tri konstitutivna naroda u cijeloj državi. Odluka nikada nije provedena jer je njome, između ostalog, predviđeno da konstitutivni narodi i "ostali" u javnoj upravi trebaju biti zastupljeni u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine.

Istraživanja Helsinškog odbora pokazala su široku rasprostranjenost diskriminacije u BiH, kaže predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske Branko Todorović. "Bilo je zapanjujuće konstatirati da u lokalnim organima uprave u nekim općinama u RS-u, gdje je prije rata etnički sastav bio 50 posto Bošnjaka i 50 posto Srba, u ovom trenutku nema niti u jednom organu uprave bilo koga ko nije Srbin" kaže Todorović.

Teške rane nakon etničkog čišćenja

Slično je stanje i u upravnim odborima državnih ili entitetskih firmi, odnosno agencija. "Etničko čišćenje je zadalo teško rješivu ranu, jedan ogroman problem BiH i to je zaista poražavajuće, ali ja u ovom trenutku ne vidim da je bilo ko od političkih lidera spreman u potpunosti poduzeti konkretan korak da bi se kroz bh. institucije to pitanje pokušalo riješiti", ističe Todorović.

Rješenje je ponudio Bakir Izetbegović iz SDA, predlažući u državnom Parlamentu zakon o osiguranju proporcionalne etničke zastupljenosti u organima uprave i lokalne samouprave, što bi omogućilo povratak prognanih i njihovo zapošljavanje u javnim institucijama. "Želimo da se suprotstavimo etničkoj segregaciji društva i stavljanju pečata na etničko čišćenje", rekao je Izetbegović na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Za Srbe sporan popis stanovništva iz 1991.

Prijedlog je predviđao da etnička zastupljenost bude provedena prema popisu stanovništva iz 1991. godine, čemu su se suprotstavili poslanici iz SNSD-a pa zakon nije prošao. Poslanici iz RS-a poručili su federalnim kolegama da, ukoliko se zaista zalažu za ravnopravnost, prvo srede stanje u Federaciji BiH i "muslimanskom Sarajevu". Suštinu problema pojasnio je poslanik Slavko Jovičić.

"Danas prema mojim saznanjima u zajedničke institucije dolaze tri autobusa Srba sa Pala i iz Lukavice i nisu se vratili u Sarajevo iako su bili njegovi predratni stanovnici. Ne bi se vratili ni nakon usvajanja ovog zakona. Očito je da Bošnjaci više izražavaju želju da se vrate i vraćaju se, i to je pošteno i njihovo je pravo. Srbi neće da se vrate. Nađite mi grad u koji se posljednju godinu dana vratilo desetoro Srba", kazao je poslanik SNSD-a.

Član Centralne izborne komisije Vehid Šehić kaže da je diskriminacija po nacionalnoj strukturi očita u BiH. Upozorava i na diskriminaciju nacionalnih manjina. "Napravite strukturu direktora obrazovnih institucija, javnih preduzeća, javnih ustanova i vidjet ćete da imamo mnogo onih koji jedno pričaju a drugo rade. Možemo jasno reći da narodi jesu konstitutivni, ali nisu ravnopravni, ovisno gdje žive", rekao je Šehić.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Zorica Ilić