1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

180809 Paneuropäisches Picknick

19. august 2009

Prije 20 godina je Željezna zavjesa, koja je desetljećima dijelila Europu, počela dobivati prve rupe. Značajnu rupu je izbušio tzv. "Paneuropski piknik", kad je nakratko otvorena granica Mađarske i Austrije.

https://p.dw.com/p/JDit
Austrijski graničari otklanjaju ogradu koja je predstavljala granicu
Austrijski graničari otklanjaju ogradu koja je predstavljala granicuFoto: picture alliance/dpa

Politički piknik je simbolično održan - s ove i s one strane zavjese - nedaleko od mađarskog grada Šopron, uz kobasice, slaninu, pivo i vino. To kratkoročno otvaranje glavnih vrata, koja vode van iz socijalizma, je mnoštvo građana bivšeg DDR-a bez razmišljanja iskoristilo. Njih 500-ak je uspjelo prijeći u Austriju.

Neki od njih su nakon prelaska u Austriju kazali:"- Još uvijek ne mogu vjerovati da sam ovdje. Upravo sam izišao iz autobusa iz smjera Šoprona. Priključio sam se toj koloni. Stotinu metara pred granicom su stali i svi su izišli. Potrčao sam prema ogradi, preskočio i bio u Austriji."

Izbjegli iz DDR-a u Austriji pokazuju svoje putovnice
Izbjegli iz DDR-a u Austriji pokazuju svoje putovniceFoto: picture alliance/dpa

Mađarski vojnici nisu pucali, a mogli su!

Tog 19. kolovoza 1989. godine, u predvečerje mađarskog nacionalnog praznika, mađarske oporbene grupacije i Paneuropska unija su bili pozvali na "Paneuropski piknik" na mađarsko-austrijskoj granici u Gradišću. Cilj piknika je bilo na nekoliko sati otvoriti granice koje su desetljećima razdvajale Europu. Održavanje toga događaja su obje zemlje odobrile, a sam piknik je održan pod pokroviteljstvom tadašnjeg zastupnika u europskom parlamentu Otta von Habsburga i mađarskog državnog ministra Imre-a Poszgay-a.

Mađarski vojnici nisu zaustavljali kolone građana DDR-a koji su htjeli na Zapad
Mađarski vojnici nisu zaustavljali kolone građana DDR-a koji su htjeli na ZapadFoto: DW

Među turistima iz Istočne Njemačke (DDR), koji su tada ljetovali u Mađarskoj, se vijest o održavanju paneuropskog piknika raširila neslućenom brzinom. Pikniku je tako nazočilo oko 15.000 ljudi. Nekoliko stotina njih se usudilo i prebjegnuti. Kad su Nijemci oborili jednu drvenu ogradu, mađarski vojnici nisu pucali, iako su imali službeni nalog da to mogu učiniti.

To je bila značajna rupa koja je nepovratno probušila željeznu zavjesu. No, to bušenje je počelo već 2. svibnja te iste godine. Mađarska Vlada je tada objavila postupno ukidanje graničnih ograda uzduž mađarske granice. U lipnju su ministri vanjskih poslova obje zemlje i sami uzeli škare u ruke. Tadašnji austrijski ministar vanjskih poslova, Alois Mock, je tada izjavio: "Zahvaljujem svom mađarskom kolegi Gyula-u Hornza-i za ovaj simbolični čin. Ovo je najljepši trenutak moje diplomatske i političke djelatnosti."

Kohl: Mađarska izvadila prvi kamen iz Berlinskog zida

10. rujna je Željezna zavjesa posve bila izbušena. Naime, Mađarska je i službeno dozvolila svim građanima DDR-a da putuju na Zapad. Poslije, kad je i Berlinski zid pao, tadašnji njemački kancelar Helmut Kohl se Mađarskoj dostojno zahvalio.

"Bez hrabre odluke mađarske Vlade da dopuste našim ljudima da putuju na Zapad, ne bi bile moguće promjene i reforme u DDR-u. Barem ne tako brzo. Mađarska je tada izvadila prvi kamen iz zida," rekao je Helmut Kohl.

Helmut Kohl (sredina) je zahvalio Mađarima i proslavio ujedinjenje Njemačke 3. listopada 1990. Pored njega: supruga Hannelore Kohl i ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher (lijevo), te njemački predsjednik Richard von Weizsäcker (desno)
Helmut Kohl (sredina) je zahvalio Mađarima i proslavio ujedinjenje Njemačke 3. listopada 1990. Pored njega: supruga Hannelore Kohl i ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher (lijevo), te njemački predsjednik Richard von Weizsäcker (desno)Foto: picture-alliance/dpa

Tri mjeseca nakon paneuropskog piknika je pao Berlinski zid. Danas na mađarsko-austrijskoj granici nema fizičkih granica, ali tu je otvoreni muzej koji se brine za to da ovaj događaj ne ode u zaborav .

Autori: Daniel Scheschkewitz / Marina Martinović

Odg. urednik/ca: Jasmina Rose