1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

„Uz božiju pomoć"– nastanak nacija u BiH

21.11.1995 u Daytonu je parafiran mirovni ugovor za BiH. Nastala je komplicirana državna tvorevina sa ciljem: omogućiti miran suživot tri konstitutivna naroda. Kako su oni nastali, šta ih povezuje a šta razdvaja?

default

Džamije i crkve - stoljećima jedni pored drugih u BiH

Trenutno u Evropi ne postoji kompliciranija politička struktura od one u BiH: jedna država, sačinjena od dva entiteta, u kojem tri konstitutivna naroda i tri velike religijske zajednice pokušavaju nekako organizirati život. Nemoguć poduhvat, kažu pesimisti i ukazuju kako na nedavnu prošlost, tako i na aktualnu situaciju u zemlji: blokada, svađe, napetosti.

Suživot uz jasne granice

To, međutim, nije oduvijek bilo tako. Stoljećima je zaštitni znak BiH bila religijska tolerancija i miran suživot. Muslimani, katolici, pravoslavci te židovi koji su nakon protjerivanja iz Španjolske u BiH došli sredinom 16. stoljeća, živjeli su jedni uz druge, ali unutar jasno određenih granica pojedinih grupa, objašnjava povjesničar i stručnjak za Balkan sa fakulteta u Kielu, Ludwig Steindorff:

„Bio je to jasno regulirani suživot međusobno odvojenih grupa, uz poštovanje onog drugog, i prihvaćanje njegovog načina života. Ljudi su si međusobno čestitali svjetovne i vjerske blagdane, i poštivali običaje drugih. Ali nikada nije postojala ideja miješanja, ukidanja granica među grupama, ukidanja razlika.“

Od religije do nacije

To su u provom redu bile razlike u religiji. Tokom vremena tri velike religijske grupe razvijale su nacionalnu svijest, od katolika su postali Hrvati, pravoslavci su postali Srbi, a muslimani su, kasnije od drugih, svoj nacionalni identitet pronašli kao Bošnjaci. Glavni kriterij razgraničenja bila je religija, sve ostalo, a prije svega jezik, bilo je isto ili vrlo slično, naglašava Steindorf:

„Konfesija je objektivni kriterij razlikovanja između tri grupe. Tri velike religijske zajednice se još od osmanskih vremena nisu mijenjale u svom opsegu, one su naprosto prerasle u nacije. Pritom religija više nije njihova najvažnija oznaka, već samo jedan od kriterija razgraničenja modernih nacija.“

Pitanje identiteta

Bosanskohercegovačka tradicija, međutim, pokazuje, da razgraničenje ne mora značiti i svađu ili sukob. Rat je razorio mnogo od tradicionalnih principa tolerancije, ali, u to je Steindorff uvjeren, za BiH i njene građane, svih nacionalnosti, nema boljeg rješenja:

„Koncepte, koji vjeruju da je moguće stvoriti neku novu bosanskohercegovačku naciju ja smatram utopijskim. Sada je najvažnije da postojeće tri nacije shvate kako se njihov nacionalni identitet, pa čak uključujući i solidarnost Hrvata i Srba sa tzv. matičnim zemljama, te ljubav prema BiH i angažman za njen napredak, međusobno ne isključuju.“

Audio i video zapisi na tu temu