1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Utočište samo za bogate izbjeglice

Zemlje Perzijskog zaljeva detaljno izabiru koje izbjeglice će primiti. Kriterij za boravak je izgleda bankovni račun. Kritičari se žale na nepostojeći arapski koncept o tome kako se odnositi prema izbjegličkom problemu.

Sastanak Kooperacijskog vijeća Arapskih zemalja Perzijskog zaljeva u Rijadu u ožujku 2015.

Sastanak "Kooperacijskog vijeća Arapskih zemalja Perzijskog zaljeva" u Rijadu u ožujku 2015.

Mnoge arapske vlade su na meti kritika, jer ne postoji jasna politika za prijem izbjeglica. Brojne izbjeglice, u pomanjkanju perspektive u toj regiji, stoga utočište traže na europskom kontinentu. Prema navodima UNHCR-a, agencije za izbjeglice Ujedinjenih naroda, većina sirijskih izbjeglica je doduše primljena u susjednim državama Jordanu i Libanonu, zemljama koje i same imaju gospodarskih problema, a i Turska je primila stotine tisuća sirijskih izbjeglica, ali bogate arapske države, posebno one Perzijskog zaljeva, očito se suzdržavaju primiti izbjeglice.

Sigmar Gabriel i ministar financija Saudijske Arabije al-Asaf u Rijadu

Njemački vicekancelar Sigmar Gabriel je tijekom svog posjeta Perzijskom zaljevu zatražio veći angažman u rješavanju izbjegličke katastrofe u toj regiji

Njemački vicekancelar Sigmar Gabriel je tijekom svog putovanja kroz tu regiju u ožujku zatražio od arapskih zemalja Perzijskog zaljeva da izbjeglicama iz Sirije i Iraka pruže bolje životne uvjete. To baca jako svjetlo na to koliko se europske zemlje nadaju u to da zemlje Perzijskog zaljeva počnu igrati veću ulogu pri suzbijanju izbjegličke krize.

Daju novac, ali ne žele primiti izbjeglice

Saudijski novinar i analitičar Sulejman al-Ukvaili u razgovoru za Deutsche Welle priznaje da su zemlje Perzijskog zaljeva "u usporedbi s Jordanom i Libanonom primile tek mali broj izbjeglica". Ali to ne znači, dodaje on, da uopće nisu pomogle. Vlade tih zemalja su drugim zemljama isplatile "milijarde dolara" za pomoć arapskim izbjeglicama, kaže taj analitičar i dodaje da su održane brojne donatorske konferencije radi pomoći sirijskim izbjeglicama te da je posljednja održana u ožujku ove godine u Kuvajtu.

Ali unatoč obećanju o isplati 3,8 milijardi dolara za pomoć sirijskim izbjeglicama na toj konferenciji, nijedna zemlja Perzijskog zaljeva nije spremna primiti izbjeglice na vlastitom teritoriju. I Arapskoj ligi je tek dovoljno pohvaliti spremnost naftom bogatih zemalja za financijsku pomoć, posebno spremnost Kuvajta koji je donirao pola milijarde dolara. Ali ni Kuvajćani ne smatraju potrebnim izraditi zajednički arapski koncept ili obvezujući mehanizam za rasterećenje izbjegličkog problema.

Strah od uvoza sukoba?

Više od milijun Sirijaca je, prema navodima UNHCR-a, pobjeglo u Libanon. Time je Libanon, s obzirom na broj stanovnika, zemlja s najviše izbjeglica na svijetu. Al-Ukvaili vjeruje da suzdržavanje zemalja Perzijskog zaljeva prema izbjeglicama ima veze sa "strahom od uvoza krize". Arapske zemlje doživljavaju snažne prevrate i stoga se zemlje Perzijskog zaljeva plaše da bi se konflikti mogli nastaviti na njihovom teritoriju, pojašnjava al-Ukvaili.

Sirijci u libanonskom izbjegličkom kampu

Veliki broj Sirijaca su utočište pronašli u Libanonu

Egipćanin Mutaz Salama iz Centra za strateške studije Al-Ahram u Kairu pojašnjava u razgovoru za DW da je aktualna politika zemalja Perzijskog zaljeva po pitanju izbjeglica nastala u veljači 2012. kad je nekoliko Sirijaca u Ujedinjenim Arapskim Emiratima demonstriralo protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Vlasti su zatim demonstrantima oduzeli dozvolu boravka i protjerale ih iz zemlje. Mnoge nevladine organizacije su kritizirale to postupanje, prije svega Human Rights Watch.

Investitori da, izbjeglice ne

Unatoč pozivima Ujedinjenih naroda upućenima vladama te regije da pruže sigurno utočište izbjeglicama iz Sirije, monarhije Perzijskog zaljeva odbijaju primiti daljnje izbjeglice. No, vrata nisu zatvorena za sve izbjeglice. Promatrači kritiziraju da te zemlje ne primaju izbjeglice kojima je prijeko potrebne pomoć, ali da su istovremeno dobro došle bogatije izbjeglice.

Saudijski publicist al-Ukvaili ističe da je faktor sigurnost samo jedan od mnogih aspekata koji igraju ulogu za zemlje Perzijskog zaljeva. On navodi da jednostavno postoje interesi kojima se vodi tamošnja politika te da se bogatima otvaraju vrata jer ih se želi zadobiti kao investitore. Tko ima novca, dobrodošao je u Perzijskom zaljevu i stoga su te zemlje "fleksibilne" te im u ovom slučaju nije bitna nacionalnost, kaže al-Ukvaili. Investitori su uvijek dobrodošli i to je dovelo do "nesporazuma" da se prima samo bogate izbjeglice, ističe taj saudijski novinar.

"Samovoljna i kaotična politika"

Mutaz Salama u tome, naprotiv, vidi "nedostatak jasnog arapskog koncepta za prijem, integraciju i raspoređivanje izbjeglica, što je dovelo do katastrofalne situacije arapskih izbjeglica u arapskim zemljama". Od vala palestinskih izbjeglica 1948. godine, preko stalno ponavljajućih arapskih kriza pa do aktualnog bijega milijuna Sirijaca u susjedne zemlje, arapske zemlje nisu pripremile nikakve mjere za takve slučajeve te su vodile samovoljnu i kaotičnu politiku, ističe Salama.

Pogledajte video 02:41

Izbjeglice iz Sirije u teškoj situaciji

Amnesty International je nedavno u jednom priopćenju naveo da je šokiran zbog toga što bogate arapske zemlje, posebice one Perzijskog zaljeva, ne primaju sirijske izbjeglice. Upravo te zemlje bi trebale "zbog svoje jezične i religijske povezanosti s izbjeglicama biti prve koje pružaju utočište ljudima koji bježe od potlačivanja i ratnih zločina", poručuje organizacija za borbu za ljudska prava Amnesty International.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu