1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Usvojena odluku da se finansijski pomognu trojica javnosti manje poznatih optuženika iz Srbije

Na sjednici Nacionalnog savjeta Srbije i Crne Gore za saradnju sa haškim usvojena je odluka da se finansijski pomognu trojica javnosti manje poznatih optuženika. Ukazano je da ne postoji koordinacija između ovog tijela i sudskih organa u čijoj su nadležnosti lica protiv kojih su podignute optužnice.

Haški sud uopšte ne interesuje birokratska procedura ko je zadužen da hapsi lica optužena za ratne zločine, već traži konkretne korake. Ovo je prva reakcija koordinatora pomenutog suda za informisanje u Srbiji i Crnoj Gori, Aleksandre Milenov, na jučerašnju sjednicu Nacionalnog savjeta za saradnju sa Međunarodnim sudom za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju. Iako se očekivalo da će ovo tijelo zauzeti otvoreniji i određeniji stav zašto se, prije svega, četvorica optuženih vojnih i policijskih generala ne izručuju Hagu, njegov predsjednik, Rasim Ljajić, skinuo je odgovornost sa organa Državne zajednice:

«Ministarstvo spoljnih poslova proslijedilo je optužnice Okružnom sudu u Beogradu koje je nadležno za taj slučaj. Mi ne znamo šta je Okružni sud po tom slučaju učinio. Sa druge strane, Tribunal od nas traži zvaničnu informaciju u kojoj fazi je taj postupak».

Sve to pomalo liči na igru mačke i miša, pogotovo ako se ima u vidu da je haški optuženik, Goran Hadžić, uspio da pobjegne čim je saznao da je optuženica protiv njega stigla u Beograd:

«Mislim da policija čini sve da dozna da li je on u Srbiji».

Ako se ne zna gdje je Hadžić zna se gdje se nalaze trojica od četvorice generala. Načelnik javne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova, Miroslav Milošević, očekuje da ih policija neće morati da hapsi:

«Mi se iskreno nadamo da ovo Ministarstvo neće morati da preduzima mere iz svoje nadležnosti kada se radi o haškim optuženicima. Uveren sam da će naša država, pre svega Vlada Republike Srbije, i premijer Koštunica naći načina za jedan kompromis kada su haški optuženici u pitanju».

Između ovakvih izjava u vazduhu lebdi pitanje: da li je zvanični Beograd uopšte spreman da povuče konkretan potez i demantuje glavnu tužiteljicu Karlu del Ponte da je saradnja vlasti sa haškim sudom zamrznuta. Jer, nameće se pitanje kako bi vlasti uopšte postupile kada bi im se na dohvat ruke našao, na primjer, bivši komandant Vojske RS, Ratko Mladić, ako još uvijek nemaju namjeru da izruče generale koji su tu. Takvo ponašanje vladajućih krugova značajno doprinosi shvatanju, naročito jednog dijela javnosti da izručivanje haškihn optuženika i nije neka obaveza koja se mora ispuniti. Uostalom, o tome govore i najnovija istraživanja javnog mnenja po kojima preko 60% ispitanika smatra da Ratko Mladić i Radovan Karadžić uopšte ne bi trebalo da idu u Hag.