1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ustavno pravo na džoint

Ustavni sud odobrio je posjedovanje i konzumiranje marihuane, a zakonsku zabranu označio kao protivustavnu. Ipak, skoro tri četvrtine Meksikanaca su protiv toga.

„Presuda je prvi korak u pravcu legalizacije. To je istorijski preokret u dosadašnjoj prohibicionističkoj politici. Sada je parlament na potezu“, smatra Saul Lopez Noriega, stručnjak za ustavno pravo na meksičkom ITAM-institutu. Presuda Meksičkog vrhovnog suda odnosi se na predmet za koji je odgovorno Društvo za odgovoran i tolerantan konzum marihuane“ (SMART). Ova organizacija je na stanovištu da je zabrana marihuana protivustavna. Sudije su bile mišljenja da su podnosioci tužbe u pravu i presudom su im odobrili da sade marihuanu za sopstvene potrebe. U obrazloženju presude se kaže da je zabrana konzumiranja marihuane povrijedila ustavom zagarantovano pravo na slobodni razvoj ličnosti.

Rat zbog droge

Zagovornici legalizacije marihuane smatraju da je došao kraj dosadašnjoj politici prema konzumiranju opijata. Armando Santakruz koji volonterski radi kao savjetnik za SMART kaže: „Meksička politika suzbijanja konzumiranja opijata nanosi više štete nego samo konzumiranje." On vidi direktnu vezu između zabrane kanabisa i rata droge u Meksiku. „U posljednjih deset godina izdaci za javnu bezbjednost su porasli za 800 procenata. 100.000 ljudi je umrlo, 20.000 se vode kao nestali. Mi smo kao roditelji svi zgroženi."

Mada je sve više južnoameričkih zemalja koje legalizuju kanabis, u Meksiku će proces trajati duže. Prema meksičkim zakonima potrebno je da Vrhovni sud još četiri puta da pozitivno mišljenje o ovakvim zahtjevima da bi Kongres bio obavezan da reformiše postojeći restriktivni zakon. Meksički predsjednik Enrike Penja Nijeto je odmah po objavljivanju presude naglasio da se meksička politika u toj oblasti neće mijenjati: „Presauda se odnosi na samo četiri osobe. To se ne odnosi na našu politiku prema organizovanom kriminalu i trgovini drogama“.

Meksički Vrhovni sud

Proces pred Vrhovnim sudom Meksika u slučaju kanabisa

Većina protiv legalizacije

I većina građana je nepovjerljiva prema mogućoj legalizaciji. Samo lijevo liberalna partija PRD (Partido de la Revolución democrática) otvoreno zagovara legalizaciju kanabisa. Ostale stranke se ograničavaju na obećanje da će poslije presude učestvovati u „nacionalnoj debati“ o tome.

Agencija za istraživanje javnog mnijenja „Parametria“ iznijela je podatke da je 77 procenata Meksikanaca protiv legalizacije marihuane za sopstveni konzum, dodajući da je 2008. protivnika bilo mnogo više – 92 odsto. Mada je trend jasan, velika većina odbija legalizaciju.

Uništenje 40 tona marihuane u Meksiku

Uništenje 40 tona marihuane u Meksiku

Rezultati anketa su u protivrječnosti sa procesom na cijelom kontinentu. Nije samo Urugvaj već legalizovao prodaju i konzum kanabisa. U Brazilu, koji se u međuvremenu razvio u jedno od najvećih tržišta za prodaju marihuane, Vrhovni sud razmatra mogućnost da legalizuje posjedovanje manje količine kanabisa. A, i u Sjevernoj Americi je primijetan trend ka legalizaciji. U Sjedinjenim Američkim Državama su savezne države Aljaska, Kolorado, Oregon, Vašington i Kalifornija dekriminalizovale konzumiranje kanabisa.

Zabranjeno, ali sveprisutno

U Meksiku je po zvaničnim podacima kanabis najraširenija droga. Otprilike 5,7 miliona Meksikanaca u starosnoj dobi između 15 i 65 godina redovno puši travu, a to je 6,5 odsto stanovništva. Primijetan je trend porasta broja konzumenata. Od 2009. je legalizovano posjedovanje do pet grama marihuane. Pošto su paketići koji su u prodaji najčešće teži, kritičari ovakvog zakona tvrde da većina konzumenata ostaje u konfliktu sa zakonom. Prema podacima organizacije SMART otprilike trećina ljudi koji izdržavaju zatvorsku kaznu, u zatvor su dospjeli zbog delikta povezanih sa kanabisom.

Poslanik lijevo liberalne partije PRD Fernando Belaunzaran smatra da je posle presude Vrhovnog suda Kongres dužan da deluje: „Sve i da to potraje neko vreme, zakonodavac mora promeniti zakone koji su protivustavni, jer se radi o građanskim pravima koja su zagarantovana meksičkim ustavom“.

Preporuka redakcije