1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ustavne promjene u BiH nemoguće bez međunarodnog diktata?

Bh. političari će uskoro pokušati približiti stavove o pitanjima koja opterećuju odnose unutar BiH i koče procese evropskih integracija. Jedna od najvažnijih tema je promjena Ustava.

Visoki predstavnik Miroslav Lajčak već je obavio konsultacije sa bh. liderima od kojih očekuje konstruktivan doprinos u razgovorima o Ustavu.

Visoki predstavnik Miroslav Lajčak već je obavio konsultacije sa bh. liderima od kojih očekuje konstruktivan doprinos u razgovorima o Ustavu.

Šef OHR-a smatra da bi u prvoj fazi ustavnih reformi trebalo eliminirati postojeće diskriminirajuće odredbe. “Ono što je sigurno i potvrđeno je to i u nizu dokumenata, recimo Vijeća Evrope, na polju ljudskih prava morat će se mjenjati diskriminirajuće odredbe sadašnjeg ustava, recimo sastava izbora predsjedništva BiH te Doma naroda parlamenta BiH” kaže Lajčak. Odredbe koje se odnose na izbor članova Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH suprotne su Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, jer onemogućavaju građanima jedno od osnovnih prava, da biraju i budu birani. Organizacije za promoviranje i zaštitu ljudskih prava smatraju da se diskriminacija “ostalih” i građana koji ne pripadaju niti jednom od konstitutivnih naroda, naročito ogleda u onemogućavanju njihovog ravnopravnog sudjelovanja u političkom životu. To je nedostatak Dejtonskog ustava koji se najčešće iznosi kao primjer kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Glavne političke opcije – secesija i dominacija

Analitičari vjeruju da su promjene elementarnih odredbi Ustava, kojima se krše ljudska prava, neophodne i moguće. Probleme vide u dogovoru o preustroju državne konstiucije, jer aktuelne bh. politike ispoljavaju potpuno različite i međusobno isključive ciljeve. Komentator Ibrahim Prohić za Deutsche Welle analizira aktuelne politike srpskih, hrvatskih i bošnjačkih lidera. “Od vremena Radovana Karadžića nismo imali tako jasno i otvoreno definirane političke ciljeve koje znače prvi korak ka secesiji. Što se tiče hrvatskog političkog faktora, oni se ponašaju prilično razumno i bez radiklanog načina ispoljavanja ciljeva, ali su njihovi pritajeni ciljevi također na liniji predratnih političkih opcija zbog kojih se rat i vodio. Bošnjački politički faktor je konfuzan, nema inicijative i ima krive modele za ustavni preustroj. I oni također imaju skrivene političke ciljeve koji podrazumijevaju apsolutnu ili barem naglašenu dominaciju” kaže Prohić.

Lajčak: “Promjene moraju povećati funkcionalnost države” Analitičari zato smatraju da ustavne promjene nisu moguće bez međunarodne medijacije pa i diktata. Određeni pomaci očekuju se u promjeni ustavnih rješenja koja su u suprotnosti sa konvencijama o ljudskim pravima, ali se niko ne usuđuje prognozirati da li će to biti dovoljno za bolju funkcionalnost države. Šef OHR-a Miroslav Lajčak: “Svakako bih želio da istaknem dvije stvari, a to je prvo da svaka promjena Ustava mora imati cilj da poveća funkcionalnost države i da je u skladu sa evropskim normama i standardima i drugo da se bazira na principu koncenzusa sva tri konstitutivna naroda u BiH.” Onoga trenutka kada BiH bude na pragu ulaska u Evropsku uniju, situacija će biti drugačija, smatraju analitičari i zvaničnici međunarodne zajednice. Navode kako će stavovi koji se sada tvrdokorno brane tada biti prevladani. Koherentnost između pojedinih djelova BiH danas je na daleko manjem stepenu nego što je to u odnosu između država EU. Kao kandidat za EU, BiH će neminovno morati donijeti ustavni dokument i državni ustroj kompatibilan sa standardima Evropske unije.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu