1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Uspon privrede, cijene nafte i pad dolara - osvrt na 2007.

Dolar u strmoglavom padu, cijena nafte u strmoglavom usponu, kriza hipotekarnih kredita – mnogo toga se desilo u privredi tokom 2007. Njemačka privreda se takođe pobrinula za brojne, uglavnom pozitivne, vijesti.

default

Njemačka kancelarka, Angela Merkel, ima razloga za zadovoljstvo kad je o privredi riječ

Za Nijemce je protekla godina počela gunđanjem – zbog povećanja poreza građani će tokom 2007. iz novčanika morati da izvade oko 24 milijarde eura više. Samo porast poreza na dodatnu vrijednost sa 16 na 19 odsto je u državnu kasu donijelo 19 milijardi eura. Evo šta su o tome mislili sami Nijemci:

"Mislim da je to nepravedno, jer dokazuje koliko malo ideja ima naša vlada koja se jedino sjetila da građanima zavuče ruku u džep."

"Mislim da je glupo to što je povećanje PDV-a uvedeno i na stvari za djecu. Vlada prvo govori da želi da vodi politiku kojom će podržati porodice, a potom poskupljuju dječije stvari."

Uprkos povećanja PDV-a privreda raste

Robert Mauermann arbeitet am 5. Januar 2007 im Siemens Turbinenwerk in Goerlitz an der Montage eines Dampfturbinen-Rotors.

Mašinogradnja je bila jedan od motora uspona privrede

Na sreću konjuktura u Njemačkoj je bila u usponu, tako da stručnjaci, poput Jürgena Thumanna, predsjednika saveza poslodavaca, u januaru mjesecu nisu smattrali da će porast PDV-a ugroziti privredni rast.

"Očekujemo rast privrede od dva odsto, uz blagi pad tokom prvih par mjeseci. Mislimo da će taj pad tokom godine ipak biti prevaziđen."

Sličnu optimističnu prognozu su za cijelu EU iznijeli i u organizaciji za privrednu saradnju i razvoj Evrope, OECD.

"Smatramo da će u naredne dvije godine privredni razvoj biti dobar, oko dva odsto godišnje. To je bitna promjena u odnosu na prethodne tri mršave godine koje su zabilježene u euro-zoni."

Izjavio je Jean Philippe Cotis, ekspert OECD-a.

Njemačka u vrhu svjetskih izvoznih sila

Odista, njemačka industrija je bila prebukirana narudžbama, izvoz je cvjetao, a pozitivan pomak je zabilježen čak i na njemačkom tržištu rada što je bio povod za zadovoljstvo kancelarke Merkel.

"Ljudi osjećaju da je privreda u usponu, posebno oni koji su dugo bili bez posla, te oni koji žive na istoku Njemačke. To su radosne vijesti."

Manji redovi onih koji traže posao

Deutschland Arbeit Arbeitsagentur

Agencija za rad bilježi pad nezaposlenosti

Statističari su u oktobru tako izbrojili ravno tri i po miliona nezaposlenih, oko 650.000 manje nego prethodne godine u isto vrijeme. Brojna preduzeća su tražila kvalifikovanu radnu snagu, neka su ipak tražila način da se riješe radnika. Radna mjesta su prebacivana u manje firme izvan glavnog preduzeća, ili se barem pokušavala nametnuti manja satnica. Takav primjer je zabilježen u njemačkom gigantu, Deutsche Telekomu, gdje su u junu mjesecu zabilježeni štrajkovi. Sindikat Verdi i menadžeri Telekoma su na kraju postigli dogovor da se 50.000 radnih mjesta izmjesti u preduzeća izvan glavnog koncerna. Lider sindikata, Lothar Schröder ovako se pravdao pred radnicima.

"Postigli smo kompromis. Cilj Verdija je bio da spriječimo pad nadnica. Vjerujemo da smo ovim kompromisom to postigli. Zaposleni mogu biti sigurni da njihovo prebacivanje u nove firme neće značiti i manju zaradu."

Turbulentno i u Siemensu

Deutschland Siemens Bilanz Pressekonferenz Peter Löscher

Peter Löscher, novi šef za novu poslovnu politiku

Nasuprot tome, u Siemensu su odlučili da odriješe kesu, ali – ne za radnike, nego za korupciju, kako bi dobili unosne poslove. Sumnjivi izdaci minhenskog elektro-koncerna su u međuvremenu dostigli milijardu i tri stotine miliona eura. Dugogodišnji glavni menadžer Siemensa, Heinrich von Pierer je morao da podnese ostavku kao šef nadzornog odbora, ostavku je morao podnijeti i Klaus Kleinfeld, šef upravnog odbora. Kao novi šef čistih ruku je nastupio Peter Löscher, koji je obećao.

"Moramo prestati sa ovakvim načinom poslovanja. Interesuju nas samo pošteni poslovi i to je deviza s kojom idemo u budućnost."

Uspjeh Merkelove na samitu G8

Gruppenfoto G8 und Afrika

Angela Merkel: jedina dama na samitu G8

Svjetliju budućnost, konačno, može da vidi i njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je bila domaćin svjetskog privrdnog foruma, sastanka grupe G8 u Heiligendammu, gdje je uspjela da ubijedi države poput Japana i Kanade, ali i američkog predsjednika Busha, da se mora obratiti pažnja na očuvanje klime u svijetu. SAD su, nakon ovog samita, pristale da se o očuvanju klime pregovara na nivou UN-a, saopštila je kancelarka Merkel.

"Imamo jasan nalog za početak pregovora na nivou UN-a. Bilo koji drugi ishod ovog samita bi za mene predstavljao neuspjeh."

Uspjeh je obećavao i novi super-avion Airbus 380, sve dok nisu izbili problemi sa električnim instalacijama na toj letjelici. Prvi avion tog tipa je isporučen u oktobru, sa dvije godine zakašnjenja. To nije spriječilo Toma Endersa, šefa Airbusa da bude zadovoljan.

"Danas isporučujemo prvi avion A380. Dostizanje gornjeg limita produkcije je tek pred nama i uložićemo sve napore da do toga dođe, baš kao što je došlo do sklapanja ove prve letjelice."

Airbus A380 Singapore Airlines

S dvije godine zakašnjenja: prvi avion tipa A380

Ipak, francuske vlasti sumnjiče velike akcionare i menadžere Airbusa da su u velikom stilu prodali akcije firme i prije nego što je javnost obaviještena o problemima s kablovima, što je zabranjeno. Osim toga je pad vrijednosti dolara dodatno otežao poziciju Airbusa, jer je konkurencija iz SAD-a, firma Boeing, mogla ponuditi bolje cijene.

Kad je već o slabom dolaru riječ, krajem novembra je euro dostigao rekordnu vrijednost u odnosu na američku valutu. Za euro se dobijao jedan i po dolar, što je nezapamćeno u istoriji. Da li to znači kraj prestiža dolara na svjetskim tržštima? Nema govora o tome, tvrdi Jörg Krämer, iz Commerz banke.

"Ne vjerujem u to. Oko dvije trećine svjetskih rezervi je danas u dolarima. Ne radi se o tome da Evropska centralna banka vodi lošu politiku, nego je američko tržište finansija mnogo, mnogo veće, nego što je to rascjepkano evropsko tržište kapitala."

Cijena nafte i hipotekarna kriza problem i u 2008.

Ono što je dobro za Evropu, jeste da je cijena nafte, inače izražena u dolarima, bila podnošljiva. Barel nafte je u novembru mjesecu ponekad dostizao i cijenu od skoro 100 dolara. Novembar je donio još jednu krizu: banke su bile pogođene velikom krizom na tržištu nekretninama u SAD-u. Gubitke nisu zabilježile samo američke, nego i evropske banke. Njemačke finansijske institucije su sakupile osam milijardi eura kako bi od propasti spasile banku IKB iz Düsseldorfa, koje je pogrešno procijenila stanje i kupila veliki broj hipotekarnih kredita u SAD-u. Nepovjerenje u stabilnost svjetskog trižišta finansijama je bilo tako veliko da su centralne banke širom svijeta u roku od nekoliko dana u opticaj pustile dodatnih 300 milijardi dolara. Tokom jeseni su banke jednostavno morale otpisati ranije date kredite i tako zabilježile milijarde gubitaka, a kraj ove krize još uvijek se ne nazire.