1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Uspješna priča u vremenu krize

Startup-preduzeća se po pravilu pojavljuju niodkud i na isti način nestaju. Samo šačica njih uspije da preživi. No, Grčka bilježi nekoliko novih Startup-preduzeća. Da li je to pokazatelj privrednog oporavka?

2014. bi trebalo da bude dobra godina za Grčku i njenu privredu. Znakovi oporavka su tu. Po prvi put nakon šest godina očekuje se da privreda u toj zemlji zabilježi rast, turizam bilježi ponovni rast a povećava se i izvoz.

Nije odlučujući, ali je koristan pokazatelj oporavka i restruktuiranja grčke privrede osnivanje mnogih IT kompanija posljednjih godina. Startup kompanije niču kao pečurke poslije kiše. No, njih devet od deset ne prežive početnu fazu. Ali, u posljednje vrijeme se nekoliko uspjelo etablirati ne samo na grčkom, već i na međunarodnom tržištu. Kao naprimjer Taksibit (Taxibeat), odnsono ep (App) za smartfone pomoću kojeg možete potražiti i kontaktirati taksi vozilo u vašoj blizini. Ovaj besplatni ep možete da koristite, osim u Atini i Solunu i u Rio de Ženeiru, Sao Paolu, Meksiko sitiju, Oslu, Bukureštu i Parizu.

Panagiotis Vryonis

Panajotis Vrionis

Kriza ima i pozitivne efekte

U Grčkoj se čak i prije izbijanja krize 2010. stvorila mreža inovativnih preduzetnika spremnih da se upuste u rizike, potencijalnih donatora i internet portala koji su na kraju doprinijeli osnivanju mnogih preduzeća. Među pionirima ove mreže je i "opencoffe" urađen prema britanskom modelu. Oni organizuju sastanke za mlade preduzetnike, privatnike i investitore koji žele da svoja iskustva i znanja podijele sa zainteresovanima. Panajotis Vrionis jedan je od inicijatora ovog projekta. Od osnivanja opencoffe.gr 2007. mnogo toga se uradilo, smatra on. "Danas postoji mnogo više načina kreditiranja novih preduzetnika nego ranije." Sada postoje četiri kreditna fonda koje dijelom podržava evropski program pod nazivom "Jeremie". "U međuvremenu je u Grčkoj više investitora koji su spremni da se uhvate u koštac s rizicima finansiranja početnika." Jer, mladi preduzetnik u krizi vidi i neke pozitivne efekte. A investitori izbjegavaju naizgled sigurne investicije, kao naprimjer akcije grčkih banaka ili državne obveznice. I danas, drugačije nego ranije, mnogi investitori su spremniji da investiraju u Startup-kompanije.

Giorgos Tziralis

Jorgos Ciralis

Jedan od četiri fonda, koji u Grčkoj pomažu Startup-preduzeća je i Otvoreni fond, a i ovaj fond sam je Startup-preduzeće. U međuvremenu raspolaže finansijskim sredstvima u visini skoro 12 miliona evra. Saosnivač Jorgos Ciralis kaže da je riječ o pravom pravcatom bumu zahtijeva za dodijeljivanjem kredita. "Kada je Otvoreni fond počeo s radom 2011. naš cilj je bio promet u visini pet miliona evra. Više od toga smatrali smo nepotrebnim. Ali, od tada se mnogo toga dogodilo. Fond danas na raspolaganju ima 11,7 miliona evra, a sa dva i po miliona podržava deset projekata. Sada je jasno da naša sredstva nisu dovoljna za sve zahtjeve koji daleko premašuju ponudu kapitala fonda. A u isto vrijeme se i kvalitet aplikacija poboljšava, smatra Ciralis.

Osnivanje preduzeća za samo nekoliko dana

Spyros Magiatis Startup Gründer Griechenland

Spiros Majatis

Spiros Majatis je saosnivač Startup-preduzeća "Workable". Njegovim softverom se olakšava preduzećima evaluacija prijava za zapošljavanje. U međuvremenu, ovo preduzeće osnovano 2012. ima klijente u 30 različitih zemalja. Majatis vjeruje da je za opstanak jednog novog preduzeća u Grčkoj najveća prepreka birokratija. "Mnogo toga još mora da se uradi kako bi se unparijedila struktura ukupnog sistema, posebno banaka.

Sada, saosnivač Otvorenog fonda II, Jorgos Ciralis ima malo više samopouzdanja i savjetuje svima, posebno mladim preuzetnicima, da imaju malo više strpljenja s Grčkom državom koja prolazi kroz tranziciju. On takođe zna da država češće postavlja prepreka nego što pruža pomoć. No, on ističe da se posljednjih godina ipak mnogo toga uradilo na pojednostavljenju procedure za osnivače novih firmi. U nekom smislu i Otvoreni fond II se može računati u državni aparat, jer i on se dijelom finansira državnim, odnosno novcem iz sredstava Evropske unije. A na kraju krajeva, moralo bi se imati i strpljenja, da se glomazni državni aparat pokrene, savjetuje Startup-preduzetnik.

Autor: Stefanos Georgakopulos / Svetozar Savić

Odgovorna urednica:Belma Šestić