1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Uspješna godina Haškog tribunala

Hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića ostaće zabilježena kao najznačajniji događaji 2011-e i među najznačajnijim u osamnaestogodišnjoj istoriji Haškog tribunala. Međunarodni sud će potpuno izvršiti svoj mandat.

U oronuloj osobi teško je bilo i prepoznati generala koji je širio strah i trepet

U oronuloj osobi teško je bilo i prepoznati generala koji je širio strah i trepet

Gotovo punih šesnaest godina hapšenje komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića bila je nezaobilazna i mučna tema susretâ i razgovorâ tužilaca Haškog tribunala i najviših vlasti u Srbiji. Kad se javnost već umorila od uzaludnih napora haških tužilaca i prestala i da vjeruje da će se komandant vojske, koja je počinila najveći masakr u Evropi u drugoj polovini XX stoljeća, naći u pritvoru u Scheveningenu, svijet je 26. maja ove godine obišla vijest da je najtraženiji haški bjegunac uhapšen u selu Lazarevo u Srbiji.

Ratko Mladić i dalje tvrdi da je teško bolestan

Ratko Mladić i dalje tvrdi da je teško bolestan

Poslije šesnaest godina skrivanja, kad se pojavio pred sudijom Tribunala, u oronuloj osobi teško je bilo i prepoznati generala koji je širio strah i trepet, komandujući artiljerijskim napadima na gradove, u kojima su najveće žrtve bili civili, kao u opsadi Sarajeva.

Negiranje genocida

U sjećanju su ostale neizbrisive neke njegove naredbe: "Direktnim pogocima držite pod vatrom Predsedništvo i Skupštinu. Tuci i Pofaliće, tuci, tamo nema srpskoga življa mnogo. Tuci da im razvučemo pamet njihovu."

Uz opsadu Sarajeva, Mladić je optužen za zločine u 15 opština Bosne i Hercegovine, masakr u Srebrenici i uzimanje pripadnika Međunarodnih snaga za taoce. Kao i Karadžić optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti.

U haškoj sudnici ne priznaje ni jedan od zločina koji je naveden u optužnici, pa ni srebrenički masakr u julu 1995. godine. "Nisam kriv i nemam sa tim veze nikakve. Ni sa datumom, ni sa mestom."

Goran Hadžić – Posljednji haški bjegunac

Goran Hadžić se krio punih sedam godina.

Goran Hadžić se krio punih sedam godina.

Dva mjeseca poslije Mladića, 20. jula u vojvođanskom selu Krušedol uhapšen je i posljednji haški optuženik Goran Hadžić, bivši predsjednik samoproglašene Republike Srpska Krajina (RSK). Optužen 2004. godine za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubistva i mučenje pripadnika nesrpskog stanovništava na velikom dijelu Hrvatske između juna 1991. i decembra 1993., on se krio punih sedam godina.

Presude za zločine u operaciji “Oluja”

I kazne i formulacije u presudi izazvale su nezadovoljstvo i buru protesta kako stanovništva tako najviših krugova vlasti u Hrvatskoj.

I kazne i formulacije u presudi izazvale su nezadovoljstvo i buru protesta kako stanovništva tako najviših krugova vlasti u Hrvatskoj.

Uz ta dva hapšenja, veliku pažnju, uzbuđenje, ako ne i potres ove godine je izazvalo izricanje presude trojici generala Hrvatske vojske po optužbi za zločine nad Srbima za vrijeme i nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995.

Prvooptuženi Ante Gotovina, zapovjednik zbornog područja Split osuđen je na 24 godine zatvora, prvi čovjek specijalne policije Mladen Markač na 18 godina, dok je zapovjednik Zbornog mjesta Knin Ivan Čermak oslobođen. Prva dvojica proglašena su krivim, kako je rečeno u presudi, zbog učešća "u udruženom zločinačkom poduhvatu na čijem čelu je bio bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman".

I kazne i formulacije u presudi izazvale su nezadovoljstvo i buru protesta kako stanovništva tako najviših krugova vlasti u Hrvatskoj. Povodom toga je glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz u svom godišnjem izvještaju Savjetu bezbjednosti rekao da "državni zvaničnici na najvišem nivou u Hrvatskoj i dalje glorifikuju protivpravno ponašanje u ratu i dovode u pitanje nepristrasnost presuda Tribunala".

Bruno Stojić i Jadranko Prilić

Bruno Stojić i Jadranko Prilić

Čermak je poslije izricanja presuda pušten na slobodu, a Gotovina i Markač su podnijeli žalbe na presude, i u pritvoru u Scheveningenu čekaju odluku žalbenog vijeća.

Završetak suđenja i žalbenih postupaka

U još pet predmeta počeo je ove godine žalbeni postupak i završiće se 2012., a šest suđenja je završeno ili se upravo završava u prvostepenom postupku. Preostalo je da se izrekne presuda Jadranku Prliću i još petorici vojnih i političkih čelnika takozvane Herceg Bosne, optužnih za zločine nad nehrvatskim stanovništvom u srednjoj Bosni i dijelovima Hercegovine 1993. i 94. godine. Zločini kakvi su bili u Stupnom Dolu, logorima Dretelj i Heliodrom ili u samom Mostaru, počinjeni su, kako je rečeno u optužnici, "s ciljem da se Bošnjaci politički i vojno potčine, etnički očiste i zauvijek uklone" s područja koja su proglašena Herceg-Bosnom.

Suđenje se nastavlja i 2012. godine

Suđenje se nastavlja i 2012. godine

Ove godine okončan je i dokazni postupak tužioca protiv Vojislava Šešelja. Optuženi smatra da oni ništa nisu dokazali, pa neće ni izvoditi dokaze u svoju odbranu, nego će samo održati završnu riječ.

Pred sam kraj ove, 2011-e godine, završeni su i dokazni postupci na suđenju Zdravku Tolimiru za genocid u Srebrenici, te Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu po optužbi za zločine u bosanskohercegovačkim opštinama.

Cijele godine tužioci su izvodili dokaze protiv Radovana Karadžića. To je jedino suđenje koje će trajati i cijele sljedeće godine, kad će početi i procesi protiv dvojice posljednjih haških optuženika: Mladića i Hadžića. Time će se misija Tribunala sasvim primaći kraju.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije