Useljenici iz BiH nerado idu u staračke domove

Okupljanje starijih useljenika sa koordinatorima projekta "Mreža za starije useljenike" se održava 6 puta sedmično. Cilj sastajanja je međusobno upoznavanje i zbližavanje, a kroz razgovore sa koordinatorima na maternjem jeziku se useljenici informišu kako funkcioniše njemački socijalni sistem.

"U mentalitetu ljudi koji dolaze iz drugih zemalja je normalno da djeca vode brigu o ostarjelim roditeljima", kaže Julija Wagner koordinator projekta "Mreža za starije useljenike" u Kielu.

Useljenici ne znaju svoja prava

"Useljenici koji dođu u Njemačku vrlo brzo konstatuju da je ovdje sve skuplje nego u bivšoj domovini, da se u Njemačkoj ništa ne može dobiti džaba. Zbog toga postoji puno skepse, ljudi ne vjeruju u mogućnosti koje imaju", kaže Julija Wagner i nastavlja: "U stvari, prava koja imaju Nijemci, ta ista prava imaju i useljenici. Njemački socijalni sistem je u stvarnosti isti za sve."

"Dok imam snage, neću u dom!"

“U Njemačku sam došao 2000 godine. Prije rata sam bio u Srebrenici, poslije sam otišao prvo u Tuzlu, pa onda u Sarajevo. Iz Sarajeva sam došao ovamo", kaže Ramo Tabaković.

On je prije rata živio u selu Osmače, opština Srebrenica. Živio je u vlastitoj kući sa ženom i troje djece. Familiju je izdržavao radeći u šumskim gazdinstvima. Više puta operisan, ovaj 73-godišnjak sada živi sam u Kielu, od socijalne pomoći.

"Ja sam sebi kuham. Dostavljanje hrane mi nije potrebno, jer ja spremam sam sebi ono što mi odgovara, kupim i spremam", kaže Ramo Tabaković i nastavlja: "Dokle god mogu, ja u domove ne idem. Sad se snalazim koliko mogu, ali kad ne mogu ja sam sebe predam ili zemlji ili gdje bilo!"

"Migranti koji ovdje žive ne znaju kako funkcioniše njemački socijalni sistem", kaže Michael Treiber, rukovodilac projekta. "Misle da u Njemačkoj sve starije osobe moraju ići u Starački dom, koji je loš, mnogi imaju krivu sliku o domovima iz svoje domovine. Ne znaju da postoji kućna dostava hrane, da postoje različite stacionarske usluge, da postoje ambulatna liječenja i ostale vrste pomoći koje se mogu dobiti, a da se ne ide u starčki dom. Mnogi od njih ne znaju kako ovdje funkcionišu starački domovi."

Obuka za članove porodica

Projekt se sastoji od 6 segmenata tzv. „modula“. Novina je u tome da projekt pruža obuku lica koja njeguju starije osobe unutar vlastite porodice. "Pored toga tu je i mogućnost školovanje dijece useljenika u oblasti socijalnog rada i njege", kaže Michael Treiber: "Cilj nam je da mladi migranti ovo školovanje izaberu kao svoj poziv. Kada oni tu rade, prva prepreka za njihove roditelje je već savladana. Mi informišemo škole i učenike o tim mogućnostima."

Ciljne grupe projekt "Mreža za starije useljenike" su pored useljenika i njihovih porodica, useljenički klubovi i udruženja, te saradnici ustanova i organizacija koji se bave pitanjem zbrinjavanja starijih osoba. Projekt će trajati 3 godine, a finansira se iz saveznog budžeta "Socijalni grad". Do sada je obrađeno 961 starijih useljenika, a među njima i nekolicina iz BiH.

Autor: Z. Simić

Odg. ur.: A. Slanjankić