1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Ured užasa" otvoren za javnost

Bivša radna soba šefa zloglasne istočnonjemačke tajne policije Stasi Ericha Mielkea je od nedjelje (15.1.) otvorena za javnost. Narodne mase su već jednom, prije 22 godine, pohrlile u taj ured, ali taj put nasilno.

Ured šefa Stasija Ericha Mielkea

Ured šefa Stasija Ericha Mielkea

Pri spomenu zloglasne istočnonjemačke tajne policije Stasi mnogim se građanima u tom dijelu Njemačke i danas vidi strah na licu. Za vrijeme socijalističkog režima DDR-a, vlasti su svoje građane špijunirali, ispitivali i stalno kontrolirali. Naredbe za to su često dolazile iz jedne sobe u Berlinu - ureda šefa Stasija Ericha Mielkea. Njegov ured je od jučer (15.1.) otvoren za javnost, i to točno 22 godine nakon što su borci za građanska prava, puni bijesa, provalili u taj, kako ga mnogi građani bivšeg DDR-a poimaju, "ured užasa" koji se nalazio u centrali Stasija.

Ilustracija: špijun prisluškuje

Mnogima se i danas vraća osjećaj straha kad se prisjete špijuniranja od strane Stasija

"Neprijatelj je onaj koji misli drukčije"

Bivša radna soba jednog od možda najomraženijih Nijemaca u povijesti Njemačke je sada svježe renovirana. Prostorija izgleda upravo onako kako ju je razjarena gomila zatekla 15. siječnja 1990: crveni tepih, plavi namještaj, mnogo metala, tipični industrijski dizajn DDR-a koji i danas budi znatiželju. U ovoj prostoriji je od 1957. do 1989. sjedio zloglasni Erich Mielke. Za razliku od šarolikog interijera, svijet u glavi šefa Stasija bio je uređen po crno-bijelom principu: postojali su samo prijatelji ili neprijatelji. Shodno tomu i naziv izložbe, postavljene u nekadašnjoj centrali Stasija, glasi: "Neprijatelj je onaj koji misli drukčije". Kada su hrabri građani početkom 1990. nahrupili u Stasijev stožer u berlinskoj gradskoj četvrti Lichtenberg, oni ne samo da su pokazali kako više ne strahuju od zloglasnog režima, nego su od uništavanja spasili i milijune spisa koji su svjedočili o zločinima vrha DDR-a.

Erich Mielke

Erich Mielke

Srce izložbenog prostora čini naravno ured prvog čovjeka Stasija Ericha Mielkea. Ova prostorija dugo je vremena bila zatvorena za javnost. Zgrada u kojoj se nalazio ured je, kao i mnogi javni objekti DDR-a, bila u prilično lošem stanju, te se cijela "kuća 1" morala sanirati prije nego je ured šefa Stasija mogao biti otvoren za javnost. Za njemačkog državnog ministra za kulturu i medije, Bernda Neumanna, je sanacija ovog objekta i ureda važna zbog, kako kaže, suočavanja s istočnonjemačkom diktaturom: "Upravo odavde, iz ove zgrade je dolazio nečovječni teror, koji je DDR obilježio kao državu potlačivanja i represije."

Izložba posvećena žrtvama Stasija

Većina inventara se ni po čemu ne razlikuje od opreme u brojnim drugim uredima državnog aparata bivše "zemlje radnika i seljaka". Jedino se ističe telefonski aparat s velikim crvenim gumbom koji je služio za otvaranje direktne linije prema Centralnom komitetu DDR-a. TV prijemnik marke "Philips" je, nasuprot tomu, djelo industrije "klasnog neprijatelja" sa Zapada.

Ured Ericha Mielkea i radni stol s telefonima na njemu

Upečatljivi crveni gumb na telefonu

Posjetitelji mogu obići i sobu za sastanke, u kojoj se nalazi i velika karta DDR-a s "kapitalističkim otokom" - zapadnim Berlinom, gdje je Stasi također špijunirao, pratio i bilježio sve što se događa. No najviše posla Stasi je imao na području DDR-a. U ovom jedinstvenom muzeju ne nedostaje ni svjedočanstava o žrtvama zloglasnog policijskog aparata kojima je ova trajna izložba i posvećena.

Među portretima žrtava nalazi se i onaj Rolanda Jahna, sadašnjeg šefa Stasijevog povijesnog arhiva. Jahna raduje što je i ovo mjesto konačno postalo mjesto na kojemu posjetitelji mogu vidjeti povijest, te se politički obrazovati. "Mislim da je ovo povijesno mjesto posebice prikladno za to da se doživi povijest i time ojača svijest o demokraciji. Što bolje budemo mogli razumjeti diktaturu, utoliko bolje možemo oblikovati demokraciju", naglašava Jahn. Ovaj bivši novinar planira još već projekte u svrhu očuvanja sjećanja na DDR-ov režim, poput osnivanja svojevrsnog "Campusa demokracije" u kojem bi povijest bila vidljiva i za nadolazeće naraštaje.

Autori: Marcel Fürstenau / Nenad Kreizer / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose