1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Urbanizacija uništava oranice

Godišnje se u svijetu izgubi 24 milijarde tona plodnog tla. Razlog je urbanizacija. Gradovi i naselja se šire na račun oranica. Eksperti traže načine kako da tlo zaštite od gradova.

Kada su se ljudi u Evropi prije 200 godina iz sela počeli seliti u gradove, obećano im je poboljšanje životnog standarda i kraj patnji. Iz tih razloga mnogi i danas, posebno u zemljama u razvoju, napuštaju sela i bolje sutra traže u gradu. Radi se o zemljama u kojima se sa urbanizacijom počelo kasno, ali koja se u međuvremenu vrši velikom brzinom. Danas skoro polovina stanovništva u svijetu živi u gradovima. Međutim, urbanizacija ima pogubne posljedice za tlo, a samim tim i za ljude, upozoravaju eksperti.

Više Kineza živi u gradovima nego u selima

Više Kineza živi u gradovima nego u selima

„Kada se zemljište urbanizira, oko 50 posto ga bude pokriveno nepropusnim slojem, kao što su beton ili asfalt“, kaže Klaus Lorenz (Institute for Advanced Sustainability Studies).

U Evropi se godišnje gubi 1.000 kvadratnih kilometara tla

Gubitak se nikada više ne može vratiti. “Kada se na tlu izgradi infrastruktura, koja je zasnovana na betonu i asfaltu, njegovo vraćanje u prvobitno stanje je moguće samo uz velike troškove”, kaže Lorenz. Ne radi se o kvantitetu, nego o kvalitetu zemljišta: “Problem je što gradovi nastaju na plodnom zemljištu. Ljudi se naseljavaju tamo gdje se može proizvoditi hrana za gradsko stanovništvo.”

U mnogim gradovima nisu izrađeni prikladni koncepti izgradnje u visinu umjesto u širinu. Lorenz kaže da je dobar primjer Mexico City u kojem postoji velika opasnost u slučaju zemljotresa. On se zalaže za to da se površine u gradovima, kao naprimjer krovovi zgrada, bolje koriste za proizvodnju hrane.“ Ovaj biolog upozorava da se u tom slučaju treba obratiti pažnja na kvalitet tla koje može imati i neke štetne tvari.

Saniranje tla

Mexico City: Na 1.499 kvadratnih kilometara živi oko devet miliona stanovnika

Mexico City: Na 1.499 kvadratnih kilometara živi oko devet miliona stanovnika

Zagađivanje tla je u Njemačkoj odavno tema. Međutim, to je problem i u ostalim dijelovima svijeta, kao što je Kina. Guangzhou, treći po veličini grad u toj zemlji, svoju površinu je proširio na preko 7000 kvadratnih kilometara. Tome treba dodati i ubrzanu industrijalizaciju. Sada se pokušava sanirati tlo napuštenih industrijskih površina. “Međutim, to je teško jer za to ne postoje jasne smjernice”, kaže Lorenz.

Slično je i u Brazilu. Za eksperta poljoprivrede Clistenes Nascimento iz univerziteta u saveznoj zemlji Pernambuco je zagađenje zemljišta jedan od glavnih problema koji je nastao urbanizacijom. Među drugim problemima su odroni zbog kojih je prošle godine u regionu oko Rio de Janeira poginulo više stotina ljudi.

Ono što prema njegovom mišljenju nedostaje u mnogim brazilskim gradovima je plan urbanizacije. On kaže da treba razmisliti na koji način će ljudi koristiti i naseljavati zemlju. U njegovom rodnom gradu, Recife, gdje se broj stanovništva od 1970. godine udvostručio, urbanizacija predstavlja problem. Recife se nalazi na istočnoj obali gdje živi većina Brazilaca.

Upitna svjesnost u odnosu prema plodnom zemljištu

Uništeno plodno zemljište se više nikada ne može vratiti u prvobitno stanje

Uništeno plodno zemljište se više nikada ne može vratiti u prvobitno stanje

Nascimento smatra da se trebaju stvoriti poticaji da se stanovništvo ravnomjerno raspodijeli u cijeloj zemlji čime bi se oslobodili gradovi. On se istovremeno žali da stanovnici u njegovoj zemlji nisu svjesni “konačnih resursa koje nudi tlo”.

Klaus Lorenz apeluje na potrošače: „Jednostavno smo predaleko od proizvoda na našem stolu ili u tanjiru i od toga da je za njihovu proizvodnju potrebno zemljište, zemljište koje mi ne možemo proizvesti. Ukoliko se plodno zemljište jednom uništi, ono je uništeno zauvijek“. Zbog toga se moramo brižljivo odnositi prema ovom resursu.

Autori: Jennifer Fraczek / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić