Upitan signal EU Srbiji
29. januar 2008
Oglas
Bilo kakav znak, bilo kakav signal se srbijanskim glasačima mora dati - moglo se čuti na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a. Žurno se tražila bilo kakva ponuda, te je na kraju, eto tako ispalo, da se ponudi neki "papir", koji mnogo obećava, ali koji u biti nije pravi politički sporazum. Pravi sporazum su, naime, spriječile Belgija i Nizozemska. Oni su izvadili iz rukava moralnu kartu te istakle da se Srbiji ne može ponuditi potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju dok se svi ratni zločinci ne nađu u Den Haagu. Preostalih 25 članica Unije su na to gledale fleksibilnije, te su tražile da se kao dovoljan kriterij uzme u obzir sama spremnost Srbije na saradnju. Na kraju je kompromis završio tako što je dogovoren "zamjenski" dokument, koji na dnevni red ponovo stavlja politički dijalog.
Izgleda da je glavno tu, što je Europska Unija sačuvala svoj obraz, te se nastavila kretati u već poznatom pravcu kad je Srbija u pitanju. Hoće li to glasači u Srbiji, koji u nedjelju biraju predsjednika, razumjeti i hoće li ih to zanimati, u Bruxellesu je to bilo sporedno pitanje. Čudne li se ove piruete koje izvode europski diplomati. S mukom je Europska Unija mogla sakriti, da ustvari nema jasan stav po pitanju Srbije.
Holandija ne popušta Srbiji
Komesar za proširenje Olli Rehn je, međutim, jasno dao do znanja da želi potpisati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom. Nizozemci su tu sasvim drugačijeg mišljenja. Oni smatraju da se ne smiju uvoditi dupli standardi, a pogotovo da se ne smije popustiti Srbiji samo zbog straha da bi srbijanske reakcije na nezavisnost Kosova mogle biti oštre. Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić je, s druge strane, signal iz Bruxellesa uzeo kao dobrodošlu pomoć pri izborima za pro-europskom predsjedničkog kandidata Borisa Tadića. I njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier je priznao da smatra kako EU ovdje želi da se uključi u izbornu kampanju s ciljem potpore pro-europskog tabora. No, pitanje je sad hoće li se to okrenuti naopako?! Pitanje je sad i kako bi EU trebala gledati na Tadiće pro-ruski kurs, nakon što je potpisao ugovor o prodaji srbijanske naftne industrije Rusima?! A kad se i pitanje Kosova još uzme u obzir, situacija postaje sve nepreglednija. Većina EU-članica su spremne priznati nezavisnost Kosova, dok je nekolicina članica protiv. Jedinstvo ipak izgleda drugačije. Mukotrpna borba za jedinstvo će se još jednom staviti na vagu, nakon kosovskog proglašenja nezavisnosti i srbijanskih predsjedničkih izbora.
Komesar za proširenje Olli Rehn je, međutim, jasno dao do znanja da želi potpisati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom. Nizozemci su tu sasvim drugačijeg mišljenja. Oni smatraju da se ne smiju uvoditi dupli standardi, a pogotovo da se ne smije popustiti Srbiji samo zbog straha da bi srbijanske reakcije na nezavisnost Kosova mogle biti oštre. Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić je, s druge strane, signal iz Bruxellesa uzeo kao dobrodošlu pomoć pri izborima za pro-europskom predsjedničkog kandidata Borisa Tadića. I njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier je priznao da smatra kako EU ovdje želi da se uključi u izbornu kampanju s ciljem potpore pro-europskog tabora. No, pitanje je sad hoće li se to okrenuti naopako?! Pitanje je sad i kako bi EU trebala gledati na Tadiće pro-ruski kurs, nakon što je potpisao ugovor o prodaji srbijanske naftne industrije Rusima?! A kad se i pitanje Kosova još uzme u obzir, situacija postaje sve nepreglednija. Većina EU-članica su spremne priznati nezavisnost Kosova, dok je nekolicina članica protiv. Jedinstvo ipak izgleda drugačije. Mukotrpna borba za jedinstvo će se još jednom staviti na vagu, nakon kosovskog proglašenja nezavisnosti i srbijanskih predsjedničkih izbora.
Oglas