1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Upitan početak suđenja Stanišiću i Župljaninu

4. septembar 2009

Datum suđenje ratnom ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske Mići Stanišiću i njemu podređenom šefu Centra službi bezbjednosti u Banjaluci Stojanu Župljaninu je neizvjestan. Optuženi su za ratne zločine.

https://p.dw.com/p/JSRj
Bivši šef Centra službi bezbjednosti u Banjaluci Stojan ŽupljaninFoto: AP

Na samom početku posljednje predraspravne konferencije, u petak (04.09.), predsjedavajući sudija je naložio tužilaštvu da do ponedeljka dostavi svoje argumente za ili protiv sinoć uloženog zahtjeva odbrane Miće Stanišića da se početak suđenja odloži. Kao razloge odlaganja, advokat Slobodan Zečević je naveo: "Ograničene resurse koji stoje na raspolaganju odbrani" i "mogućno kršenje prava na fer suđenje". Zastupnici tužilaštva su usmeno saopštili da se ne protive kraćem odlaganju početka suđenje, od sedmicu dvije, ali da će pismenu argumentaciju u vezi s tim dostaviti do ponedeljka. Vijeće će svoju odluku donijeti u utorak, ali moze se zaključiti da je najavljeni početak suđenja za 14. septembar doveden u pitanje.

Godina dana za izvođenje dokaza

Predsjedavajući sudija je zatim rekao da je tužilaštvo najavilo 162 svjedoka i zahtijevalo za svoj dokazni postupak 292 radna sata. U tom slučaju izvođenje dokaza samo tužilaštva trajalo bi godinu dana, a isto toliko vremena bi se moralo dati odbrani. Zato je sudijsko vijeće smanjilo broj svjedoka tužilaštva na 141 i odobrilo 212 sati za njihovo ispitivanje, koje mora da se završi do 1. aprila sljedeće godine.

Dvojica bivših policijskih zvaničnika Republike Srpske, Mićo Stanišić i Stojan Župljanin optuženi su za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubistva, osnivanje logora, protivpravno zatočavanje i druge zločine počinjene između 1. aprila i kraja decembra 1992. godine u BiH.

17.11.2005_TT_Journal_D_Tribunal.jpg
Sudnica Hašog tribunalaFoto: dw-tv

Cilj tih nasilja koje su, prema navodima tužbe, planirali, pripremali i ostvarivali preko svojih podređenih, bio je trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata iz 18 bosanskohercegovačkih opština, među kojima su Prijedor, Ključ, Bosanska Krupa, Teslić, Donji Vakuf, Bileća, Gacko i Pale. Obojica se terete za "udruženi zločinački poduhvat", čiji učesnici su i Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik i drugi. Sama formulacija "udruženi zločinački poduhvat" redovno se navodi u optužnicama sa najtežim inkriminacijama. Mićo Stanišić i Župljanin, međutim nisu optuženi za genocid, nego za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Autor : Dževad Sabljaković

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić