1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Univerzitet u Bihaću – u raljama ličnih interesa

Dok vrijeme za bolonjsku reformu Univerziteta u Bihaću sve brže ističe, delegati Skupštine već pune dvije godine ne mogu usaglasiti stavove o donošenju Zakona o visokom obrazovanju USK-a. Na štetu mnogih

Studenti na čekanju donošenja zakona o Visokom obrazovanju

Studenti na čekanju donošenja zakona o Visokom obrazovanju

Već gotovo pune dvije godine delegati Skupštine USK-a pokušavaju donijeti Zakon o visokom obrazovanju. On je preduslov za reformu Univerziteta po tzv. bolonjskim principima, koja mora biti provedena do 2010. godine. U suprotnom, diplome Univerziteta u Bihaću ubuduće će biti manje-više bezvrijedne, odnosno, važiće samo u BiH. Od 70 amandmana na Zakon, koliko ih je bilo prije dvije godine, ostala su samo dva. Prvi se tiče autonomije Univerziteta, opozicija smatra da Univerzitet po pitanju struke mora biti potpuno neovisan, bez uticaja politike kroz univerzitetski Senat. Drugi se tiče finansiranja privatnih visokoškolskih ustanova iz budžeta Kantona. Najžešća rasprava vodi se oko ovog drugog amandmana, tvrdi i Muhamed Škrgić, profesor na Pedagoškom fakultetu i delegat DNZ-a, koja posljednji prijedlog Zakona nije podržala. „U našem društvu, koje je u tranziciji, mi smo demokratski izjednačili privatnu i državnu svojinu kada je u pitanju univerzitet odnosno škole. Pa je sada dozvoljeno otvarati privatne škole svih nivoa od vrtića do fakulteta i univerziteta. Smatrali smo da u tom zakonu moraju biti otvorena vrata mogućnostima otvaranja takvog univerziteta. Da se u jednom članu, vrlo oprezno, naglasi da takvi fakulteti, ili ako se otvore univerziteti, mogu aplicirati na budžetska sredstva ukoliko na Kantonu nema takvog studija. I tu je bio spor“, objašnjava Škrgić.

Nedovoljno novca i za javni Univerzitet

Da li će diplome nekih biti priznate samo u Bihaću?

Da li će diplome nekih biti priznate samo u Bihaću?

Stavku finansiranja privatnih univerziteta budžetskim sredstvima najvećim problemom smatraju i u Uniji studenata, čiji predstavnik Selvedin Bajrić kaže: „Ali gledajte, ako mi imamo jedan jedini javni univerzitet kojem ne možemo obezbijediti sredstva za normalno funkcionisanje, ako Kanton ionako treba da se zaduži da bi Univerzitet pripremio za tu veliku provjeru 2010. godine, otkuda nama onda sredstva za finansiranje nekakvih privatnih. Opet kažem, taj prefiks privatni, ako su neki ljudi planirali, odnosno planiraju osnivanje privatnih visokoškolskih ustanova onda su morali imati i strategiju finansiranja. Onda bi znači trebali i sami sebe da finansiraju“, kaže Bajrić. Veliku provjeru 2010., do kada Univerzitet treba biti doveden na evropske standarde, u ovom trenutku Univerzitet svakako ne bi prošao. Nedostaju kampus i više nastavnih objekata koji bi bili vlasništvo Univerziteta, a ne npr. Skupštine grada ili pojedinih srednjih i osnovnih škola kako je to trenutno slučaj. U nastavnu opremu bi se moralo uložiti nekoliko desetina miliona eura, a nedostaje i nastavnog kadra – samo npr. Pedagoški fakultet ima preko 100 gostujućih profesora.

Lični interes na prvom mjestu

Isak Karabegovic Rektor Uni Bihac

Rektor. Prof. Dr. Isak Karabegović

Rektor Isak Karabegović već je u nekoliko navrata na sjednicama sa Vladom USK-a i delegatima Skupštine, pokušavao približiti stavove političara, što je, kaže, sizifovski posao.

„Pa ja mislim da su u pitanju neki interesi i da se ti interesi lome preko donošenja Zakona. Suština tog problema je da su ljudi stavili lični interes ispred šireg društvenog interesa. Ja razumijem da mi svi imamo interes ali se taj lični mora tražiti kroz širi društveni interes“, kaže Karabegović. Karabegović dodaje kako ove lične interese ne bi konkretnije definisao, a u Uniji studenata kažu kako su na sceni razni lokalni lobiji, pa Zakon o visokom obrazovanju ostane neizglasan i zbog, recimo, otvaranja nekog ugostiteljskog objekta. S obzirom da opozicija potrebu finansiranja privatnih univerziteta kantonalnim novcima obrazlaže nedostatkom dotičnog studijskog pravca, Unija studenata umjesto otvaranja privatnih predlaže otvaranje dodatnih odsjeka na jedinom javnom univerzitetu. Sa druge strane, poslanik DNZ-a Muhamed Škrgić kaže:

„To bi bilo dobro, da nije jednog principa i jedne činjenice. Mi smo društvo u tranziciji, i mi sada krećemo u kapitalistički način privređivanja. Kapitalizam je nastao na sistemu konkurencije. Mi ako želimo kapitalizam, a idemo u tom pravcu, mi moramo osloboditi subjekte koji će biti konkurentni, jer konkurencija treba da izazove novi kvalitet. Jer u protivnom mi nasljeđujemo kliše-razmišljanje iz socijalističkog društva i držimo monopol – mislim da su te snage retrogradne.“

Problemi se " r i je šavaju" na kafama

Selvedin Bajrić, predsjednik Unije studenata

Selvedin Bajrić, predsjednik Unije studenata

Unija studenata tvrdi sa druge strane da nema ništa protiv zdrave konkurencije, ali kao i rektor Karabegović navode da svi univerziteti, da bi se takvima uopšte mogli zvati, moraju ispunjavati iste uslove. „Kad su u pitanju privatni univerziteti, ja nemam ništa protiv toga, šta više, konkurencija je potrebna svima, pa i nama. Ali na ravnopravnim osnovama. Da se ustanova može osnovati pod istim uvjetima. Ljudi imaju kancelariju, imaju ideju, nabave trideset računara i jednu prostoriju gdje će staviti sto studenata i otvore koledž i to onda zovu univerzitet. Dovode stare, istrošene profesore koji su već u penziji, dijele se diplome, a te diplome nemaju nikakvog pokrića i nemaju nikakvog znanja“, tvrdi Karabegović.

U Uniji studenata dodaju i kako se na diplomama privatnih univerziteta može ostvariti veliki profit. Konflikt interesa, više je nego očigledan. „Pa gledajte, BiH je jako specifična država. Ja to slobodno mogu reći, te stvari se rješavaju prije skupština – na kafama! U nekom obližnjem restoranu. Pa onda se kaže ako ti meni podržiš ovo, ja ću tebi nešto drugo, tako da nije nikakvo čudo što živimo u ovakvoj državi i što ova država nema napretka.“ Na Univerzitetu u Bihaću trenutno studira 6.500 studenata, a sljedeća sjednica na kojoj će se raspravljati o Zakonu o visokom obrazovanju, trebala bi biti održana krajem ovog mjeseca.

Autor: Emir Numanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić