1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Uništena ostavština srebreničkih žrtava

Haški tribunal priznao je da je spalio dokazni materijal genocida iz kako se navodi, “higijenskih razloga”. Tribunal je najprije opovrgavao navode medija. Porodice žrtava su ogorčene i ne isključuju pravne korake.

default

Bol za izgubljenim članovima porodica vječno će ostati...

Austrijski list „Die Presse“ piše: Porodice žrtava ogorčeno su reagovale na priznanje Tribunala UN-a za ratne zločine, da se ostavština žrtava masakra u Srebrenici spali iz „higijenskih razloga“. Dokazi za genocid nad 8.000 muslimana koje je Tribunal uništio, imaju historijsku i „veliku simboličnu vrijednost“, izjavila je Munira Subašić, prdsjednica Udruženja Majke Srebrenice, navodeći da taj akt predstavlja svojevrstan „zločin“. Njeno udruženje će kako je rekla, razmisliti o poduzimanju pravnih koraka protiv Tribunala.

Omalovažavajući čin

Massengrab in Cerska Nähe Srebrenica

Haški tribunal uništio je mnoge dokaze genocida

Bosansko-hercegovački ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj je tokom vikenda u jednom pismu zatražio angažovanje istražne komisije. Savjetnik tročlanog Predsjednišva BiH Damir Arnaut rekao je da je spaljivanje odjeće, dokumenata, ali i posmrtnih ostataka „omalovažavajući čin“. Porodice su bar trebale dobiti šansu da pokopaju posmrtne ostatke svojih članova. Uništena ostavština je pored toga trebala u Memorijalnom centru služiti kao podsjećanje na srebreničke žrtve, rekao je Arnaut. BiH rado bi preuzela uništene dokaze od Tribunala.

Bosansko-hercegovačka štampa je još u maju počela izvještavati o mogućem uništavanju dokaznog materijala za genocid u Srebrenici. Tribunal je međutim medijske navode najprije označio kao glasine i „nesporazum.“

Prošle sedmice je glasnogovornica Tribunala Olga Kavran ipak priznala da je oko 1.000 komada dokaznog materijala pronađenog u masovnim grobnicama kako je rekla, „odstranjeno krajem 2005. i početkom 2006. godine. Istrula odjeća, dokumenti, kosti, medicinske probe kože, kosti i kose su prema njenim navodima, predstavljali zdravstveni rizik za radnike Tribunala. Osim toga, ona je uništavanje označila kao „regularnu proceduru“ i istakla da je sav dokazni materijal prije uništenja fotografisan.

Na trgu vođe Srba

List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ podsjeća na godišnjicu hapšenja Radovana Karadžića. Karadžić je uhapšen 19. jula 2008 godine.

„On je bio najtraženiji čovjek u Evropi, ako ne i u cijelom svijetu. Kada je međutim nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine Osama bin Laden doašao u prvi plan, a potom 2003. godine Sadam Husein, interes za Radovana Karadžića je opao. Dugo vremena se pretpostavljalo da je bio u jednom od manastira u Crnoj Gori, zatim u Moskvi. U stvarnosti niko nije znao gdje se skriva čovjek odgovoran za opsadu Sarajeva.

Serbien Niederlande Kriegsverbrecher Auslieferung von Radovan Karadzic Reaktion

Hapšenje Radovana Karadžića predstavljalo je senzaciju

Stoga je Karadžićevo hapšenje 13 godina nakon masakra u Srebrenici predstavljalo pravu senzaciju. Uhapšen je u jednom regionalnom autobusu u predgrađu Beograda, nedaleko od Juri-Gagarin ulice u kojoj je živio posljednju godinu dana. Nick Hawston, dugogodišnji dopisnik BBC-a iz Beograda razgovarao je sa službenicima srbijanske tajne službe koji su do detalja bili involvirani u Karadžićevo hapšenje. Hawton smatra da je obruč oko Karadžića postajao sve uži najprije nakon izručenja Slobodana Miloševića Haškom tribunalu, a potom nakon izbora pro-zapadno orijentiranog Borisa Tadića za predsjednika Srbije.

Koliko je Karadžićeva porodica bila involvirana u igru skrivanja Hawton nije mogao precizno reći. Međutim otvaranje ordinacije za alternativnu medicinu od strane njegove kćerke Sonje na Palama, ukazuje na to da je rodbina znala više nego što je u javnosti govorila.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Azer Slanjankić