1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

UN osuđuje aneksiju Krima

Ukrajina je na međunarodnom nivou dobila sveobuhvatnu i finansijsku i političku podršku. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je ocijenila referendum na Krimu nevažećim. MMF obećava milijarde pomoći.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija osudila je referendum o nezavisnosti Krima i njegovog mogućeg odcjepljenja od Ukrajine te aneksiju ovog poluostrva od strane Rusije. Ovaj gremijum je usvojio neobavezujuću rezoluciju u kojoj se precizira da je referendum o nezavisnosti Krima "nevažeći". Predstavnici 100 država su glasali za rezoluciju, među kojima je bila i Njemačka. 11 država je bilo protiv a 58 suzdržano, među kojima i Bosna i Hercegovina i Srbija, dok je Hrvatska glasala za rezoluciju.

Generalna skupština UN optužila Rusiju

U rezoluciji stoji kako referendum na Krimu ne može biti osnova za promjenu statusa, odnosno stvaranja autonomne pokrajine. Ukrajinski ministar spoljnih poslova, Andrej Dešicija pozvao je Generalnu skupštinu prije glasanja da podrži nacrt rezolucije koju je njegova zemlja podnijela uz pomoć više zapadnih zemalja. Međunarodna zajednica mora da pošalje "suštinsku poruku" da Krim ne smije da bude presedan za "dalja iskušenja" u međunarodnom pravnom poretku. Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vitalij Čurkin pak smatra kako narod na Krimu ima pravo da sam odlučuje o sopstvenoj sudbini.

Zapadne diplomate su nakon glasanja mahom komentarisale kako je broj onih koji su glasali "za" rezoluciju o Krimu bio mnogo veći od očekivanog. Jer, Rusija je vrlo agresivno lobirala kod predstavnika mnogih zemalja da glasaju protiv rezolucije.

Pogledajte video 01:47

Pa čak iako rezolucija nije obavezujuća, zapadna diplomatija je poslala jasan signal Moskvi. A rezultat ovog glasanja je pokazao koliko je Rusija izolovana na međunarodnoj sceni. Među 11 država koje su glasale protiv, osim Rusije, su i Jermenija, Bjelorusija, Bolivija, Kuba, Sjeverna Koreja, Nikaragva, Sudan, Sirija, Venecuela i Zimbabve. Kina, koja u Savjetu bezbjednosti UN-a često stoji na istoj strani na kojoj i Rusija, ovaj put se uzdržala od glasanja.

U izgledu su milijarde pomoći

Pored toga će ova zemlja, čija je privreda teško pogođena i kojoj prijeti bakrot, dobiti neophodni paket pomoći. Međunarodni monetarni fond (MMF) zemlji je stavio na raspolaganje finansijsku pomoć u visini 14 do 18 milijardi dolara. Prema riječima premijera Ukrajine, Arsenija Jazenjuka i Evropska unija je ponudila pomoć u visini 1,6 milijardi evra. Sjedinjene Države će izdvojiti milijardu, a Japan milijardu i po dolara. Ukupno bi Ukrajina u naredne dvije godine trebalo da dobije 27 milijardi dolara međunarodne pomoći.

Timoschenko PK in Kiew 27.03.2014

Julija Timošenko

MMF je međutim kredite koje će dati Ukrajini uslovio strogim mjerama štednje i ekonomskim reformama. A to je kod iznenađujuće mnogo poslanika u Ukrajini naišlo na protivljenje. Jedan od prvih prijedloga paketa reformi od strane premijera Jazenjuka je propao. No, u četvrtak uveče (27.3.) je parlament ipak izglasao 'zakon o štednji' što je bio preduslov za pomoć MMF-a.

Timošenko želi da bude predsjednica

Nekadašnja premijerka Julija Timošenko je obznanila kako želi da se kandiduje za predsjednicu Ukrajine. No, njene šanse su osrednje. Najnovije ankete su pokazale da ukrajinski oligarh, Petro Porošenko sa 25 procenata ima najveće izglede. Bivši svjetski šampion u boksu Vitalij Kličko je daleko iza njega sa devet procenata. A Julija Timošenko bi prema anketama dobila osam procenata glasova birača.

Autori: Ulrike Kvast / Svetzozar Savić

Odg. urednica: Jasmina Rose