1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

UN hiljade Srebreničana ostavio na cjedilu

Na srebrenički masakr, a u povodu presude o sukrivici Holandije, u petak (18.07.) podjeća "Neue Züricher Zeitung". Njemački listovi preispituju i posljedice pada malezijskog aviona u Ukrajini.

Povodom presude Okružnog suda u Hagu da je Holandija suodgovorna za stradanje Srebreničana "Neue Züricher Zeitung" ponovo podsjeća na događaje u zaštićenoj enklavi od prije 19 godina:

„Izručenje 300 Bošnjaka od strane Holandskog bataljona UN-a u Potočarima je bila razmjena zarobljenika. Srbi su tada oslobodili 14 plavih šljemova, koje su držali kao taoce. Tu prljavu trgovinu su srpski general Ratko Mladić i zapoovjednik Holandskog bataljona Tom Karremans proslavili uz zdravicu šljivovicom - ta slika je obišla svijet i nagriza sliku o samopoštovanju Holanđana.

U presudi je također rečeno da u slučaju hiljada ostalih žrtava nije bilo sudjelovanja holandskih vojnika. Presudom je predviđena i naknada porodicama žrtava, o čijoj visini će se još raspravljati.

Ključna je bila odluka o podršci iz zraka

Nedostajuća podrška iz zraka bila je ključna u slučaju enklave Srebrenica. Sredinom jula su srpske snage sa različitih strana nadirale u zaštićenu zonu, koju je zaštićenom proglasio UN još 1993. godine. Iako su nizozemski vojnici bili spremni da pokušaju zaustaviti taj proboj, oni su bili preslabi da bi to uradili. Stoga su oni zahtijevali podršku iz zraka. No, nadređeni se nisu mogli blagovremeno odlučiti da na taj način zaustave prodor srpskih vojnika u Srebrenicu. Tako je UN ostavio oko 30.000 ljudi u Srebrenici bez ikakve pomoći.

Urteil zur Klage der Mütter von Srebrenica gegen die Niederlande 16.7.2014

"Majke Srebrenice"

Srpske snage su u roku od nekoliko dana uspjele zauzeti bošnjačku enklavu, čiji stanovnici su, sa varljivom nadom, da će tamo biti spašeni, zaštitu potražili u bazi UN-a u Potočarima. Odatle su starci, žene i djeca deportovani ka teritoriji pod kontrolom Bošnjaka. Muškarci su najprije razoružani, a potom zatvoreni u različite lagere iz kojih su na različitim lokacijama u redovima pogubljivani i zakopavani u masovne grobnice. U Potočarima na te grozote danas podsjeća groblje sa hiljadama bijelih nadgrobnih spomenika.

Ostali muškarci, među kojima su mnogi bili i naoružani, pokušali su se do slobodne teritorije probiti kroz šume. Neki su to uspjeli, a neki su stradali usljed srpske paljbe. Do sada je u Srebrenici pronađeno oko 7.000 leševa Bošnjaka i identificirano uz pomoć uzoraka DNK-a. Na temelju zahtjeva za traženje nestalih, procjenju je se da je ukupan broj ubijenih oko 8.000. Bio je to najveći masakr u Evropi poslije Drugog svjetskog rata,” piše NZZ.

Ko je oborio malezijski avion?

Sedmičnik „Focus“ bavi se špekulacijama o krivcima za obaranje malezijskog aviona iznad Ukrajine:

„Ukrajinska tajna služba je, kako je sama istakla, prisluškujući telefonske razgovore pripadnika proruskih snaga, uspjela čuti razgovore o priznanju obaranja aviona. Nekoliko minuta poslije pada aviona Boeing 777 - 200 proruski separatisti su saopštili ruskim vojnim snagama da su kozačke paravojne trupe pogodile avion. Moguće je da su i mislili da je riječ o ukrajinskoj letilici tipa Antonov An-26. Ostaje nejasno kojim su oružjem pobunjenici mogli pogoditi putnički avion na 10.000 metara visine.

Absturzstelle Malaysia Airlines MH-17 Ukraine

Ostaci srušenog malezijskog aviona

S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin indirektno pripisuje krivicu Ukrajini. Užasna tragedija se ne bi ni desila da se ne ratuje u istočnoj Ukrajini, rekao je šef Kremlja. U avionu su bili i brojni aktivisti, koji su bili na putu za Svjetski kongres posvećen AIDS-u koji se održava u Melbourneu u Australiji, javila je Međunarodna AIDS asocijacija“, piše, između ostaklog, „Focus“.

Pad aviona, ističe novinar „Leipziger Volkszeitunga“, otvara mnoga pitanja:

"Da li su ukrajinske snage oborile avion ili su to bili proruski separatisti? Niko to ne želi priznati, a svi su to mogli biti. Svjetska javnost želi istinu. I na istinu nemaju pravo samo pripadnici porodica žrtava. Cijela državna zajednica ne smije se opustiti i odustati od istrage uzroka pada aviona. Pravu i istini se hitno mora dati prostora u Ukrajini. Dosta je bilo razmjene nasilja, a i laži sa obje strane se do sada moglo dovoljno čuti“, piše „Leipziger Volkszeitung".

Preporuka redakcije