Umro autor "Sukoba civilizacija"
29. decembar 2008„Ako učen čovjek nema šta novo reći, bolje je da ćuti.“, poznata je i omiljena izreka Samuela Philipsa Huntingtona. Jer, kad bi se ovaj profesor sa univerziteta Harvard javio za riječ, obično je to bilo nešto novo i neobično. Ili je, bar, pobudilo diskusiju.
Upravo to se desilo kada je sredinom 1990-tih objavio knjigu „Sukob civilizacija“. 1996. godine je dopunio izdanje knjige, pod istim imenom, u kojoj se podrobnije pozabavio pitanjem: Koji konflikti svijetu predstoje nakon okončanja „hladnog rata“?
"Slijede ratovi na spojevima kultura"
Bez obzira što je njegovo razmišljanje bilo naučno, iznešene teze izazvale su bučne reakcije. Nakon međudržavnih ratova na nacionalnoj osnovi, te konflikta između kapitalizma i komunizma, Huntington predviđa da će se u budućnosti dogoditi oštra sučeljavanja izmedju pojedinih kultura i religija.
Huntington je svijet podijelio na osam kultura u okviru najvećih religija. U svakoj od njih ova je knjiga nakon dopunjenog izdanja 1996. brižljivo čitana, pošto je prevedena na 39 svjetskih jezika.
I Bin Laden čitao Huntingtona
Među njima je bilo i čitalaca poput Osame bin Ladena, koji se nakon napada 11. septembra pozvao upravo na knjigu „Sukob civilizacija“ rekavši da su „ovi napadi prvi vrhunac sučeljavanja među najrasprostranjenijim kulturama“.
Naučne teze Samuela Huntingtona, koji je od svoje 81 godine života punih 58 proveo za katedrom Harvarda, podučavajući generacije međunarodnoj politici, bile su, nerijetko, sporne.
Oni koji su se borili za mir u svijetu predbacivali su mu da njegove ideje o sukobu civilizacija opravdavaju rat protiv islamskog svijeta.
I posljednja knjiga izazvala kontroverznu raspravu
Tako je i njegova posljednja knjiga objavljena prije četiri godine pod naslovom “Ko smo mi?“, naišla na brojne kritike. Ovdje on kaže da se useljenici iz Latinske Amerike i po cijenu prinude moraju prilagoditi zahtjevima američkog društva.
Samuel Huntington napisao je 17 knjiga i 90 naučnih radova i prije više od godine dana se potpuno povukao iz javnosti. Njegov dugogodišnji prijatelj Henry Rosovsky (Henri Rosovski) profesor ekonomije na Harvardu, za Huntingtona kaže da je on bio najuticajniji politolog u proteklih 50 godina.
„Njegova razmišljanja studiraju i o njima diskutuju ljudi širom svijeta.“, obrazlaže Rosovsky. Ta razmišljanja su, u najmanju ruku, uvijek bila nešto novo.