1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Umjereni tonovi iz Ankare

Nakon što je u Siriji oboren turski borbeni avion Turska je zatražila sastanak NATO-a koji je održan u utorak (26.06.). No unatoč tome vojni odgovor Ankare ne dolazi u obzir.

default

Andres Fog Rasmusen, generalni sekretar NATO-a i Redžep Taib Erdogan, turski premijer

Turski premijer Redžep Tajip Erdogan važi za čovjeka jasnih riječi. To se na primjer moglo vidjeti dok se na međunarodnoj sceni raspravljalo o masovnom ubistvu Jermena 1915. godine. Kada je Francuska početkom godine donijela odluku o kažnjavanju poricanja genocida nad Jermenima, Erdogan je tada bijesno reagovao u odnosu prema tadašnjem francuskom predsjedniku Nikoli Sarkoziju. Iz izborno-taktičkih razloga on je govorio o „Mržnji protiv muslimana i Turaka“. Isto tako se pokazao temperamentnim 2009. godine: na Svjetskom privrednom forumu u Davosu ljutito je napustio podijum. Razlog za to je bio što su mu u raspravi sa izraelskim predsjednikom Šimonom Peresom o situaciji u Gazi dali premalo vremena da govori.

Oprezni koraci

U poređenju sa ovim temperamentnim ponašanjem, reakcija vlade u Ankari na obaranje turskog borbenog aviona od strane sirijske armije gotovo da je umjerena. Fantom F4 prošlog petka (22.6.1012.) poletio je iz vojne baze u provinciji Malatia i srušio se u more u blizini sirijske granice.

Syrien Fluchtlinge Roter Halbmond Grenze Türkei Syrien

Sirijske izbjeglice na tursko-sirijskoj granici

Turski ministar inostranih poslova Ahmed Davotuglu optužio je Siriju da je turski avion oborila u međunarodnom vazdušnom prostoru, ali je priznao da je ovaj avion na neko vrijeme povrijedio vazdušni prostor te zemlje. Potpredsjednik turske vlade Bulen Arinč je izjavio da je riječ o „zabrinjavajućem incidentu“ koji međutim najprije treba da se razjasni. I predsjednik Abdulah Gul je najavio da najpre treba sačekati rezultate istrage.

Pod ruku sa NATO-om

Sada je Turska zatražila sastanak NATO-a. Pri tome se ona poziva na član 4 ugovora NATO po kojem se Savez sastaje ako neka članica smatra da je ugrožen njen politički integritet i bezbjednost. Međutim član 5 NATO-a predviđa obaveznu podršku članici Saveza u slučaju oružanog napada. Na taj član se Turska, međutim, ne poziva. „Turska sigurno ne računa sa time da će NATO sada napasti iz ovog razloga,“ kaže Ginter Zojfert iz Zadužbine Nauka i Politika u Berlinu, u razgovoru za DW.

Türkei Syrien Angriff auf Kampfjet

Turski borbeni avion

NATO je prvi put u svojoj istoriji to uradio poslije terorističkih napada Al Kaide 11. septembra 2001. u SAD-u. Sada je riječ o srušenom vojnom avionu koji je očigledno povrijedio vazdušni prostor jedne zemlje, u kojoj mjesecima bijesni krvavi građanski rat. Samo ako bi sirijska armija napala Tursku, vojni protiv udarac bio bi legitiman. „Mislim da Turska sazivanje sastanka NATO-a samo koristi kako bi se iznašla zajednička linija u sirijskom pitanju. Ali, izgleda da ni Siriji nije stalo do pooštravanja situacije. Doduše, nije se zvanično izvinila Turskoj, ali je portparol sirijskog ministarstva spoljnih poslova Džihad Makdiši na internet stranici „Sirija nau“ bliskoj vladi objavio da Sirija nema neprijateljskih namjera prema susjedu. Sirijska strana je u više navrata istakla da je riječ o grešci.

Teška geostrateška situacija

Niko nije zainteresovan za vojnu eskalaciju u Siriji, pošto bi to moglo da destabilizuje cjelokupni region, kaže Martin Bek, šef zadužbine Konrad Adenauer u Amanu. Posebno bi bili pogođeni Liban i Jordan. Ali i kurdske oblasti u Turskoj, Iraku i Izraelu. Sirija je na različitim nivoima uključena u sukobe na Bliskom Istoku, kaže u intervjuu za DW Matijas Dembinski, stručnjak za bezbjednost Zadužbine za istraživanje mira i konflikata u Hesenu. Ne može se isključiti mogućnost da bi intervencija Zapada mogla da aktivira i druge aktere. Osim toga, u slučaju vojne intervencije zaoštrili bi se i vjerski frontovi u Siriji - alaviti protiv sunita, hrišćani protiv sunita.“Ako ikada bude uzeta u obzir vojna intervencija, čitav niz partnera u Savezu je najavio da to prethodno mora da odobri Savjet bezbjednosti UN-a. A o tome se, trenutno, ne diskutuje,“ kaže Dembinski.

Autori: Diana Hodali / Mirjana Kuehne - Veljković

Odgovorna urednica: Zorica Ilić