1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Uloga Srbije u američko-ruskom sukobu

Mediji na njemačkom govornom području pišu o ulozi Srbije u američko-ruskom sukobu, sve većem broju mladih džihadista iz Azije i Evrope koji odlaze da ratuju u Siriji i Iraku, te o odluci o isporuci oružja Kurdima.

„Tageszeitung“ u komentaru o Srbiji, koja koristi sankcije kako bi sama izvezla što više robe u Rusiju, piše:

„Sada se postavlja pitanje, spada li Srbija u interesnu sferu Kremlja. Naravno, ne u tolikoj mjeri kao Ukrajina. Balkan je privredno beznačajan za Rusiju. Ali, najkasnije početkom izgradnje gasovoda Južni tok, koji vodi kroz Srbiju, a posebno u današnjem hladnoratovskom raspoloženju Srbija itekako dobija na važnosti u geostrateškoj šahovskoj igri Moskve.

Prvo: Srbija je jedina evropska zemlja koja majčicu Rusiju apriori prijateljski doživljava. Konačno i zbog toga što je NATO prije petnaest godina bombardovao ‘Srbe‘ i što im je ‘Zapad‘ ‘oteo‘ Kosovo.

Drugo: Ako se nastavi idiotsko odmjeravanje snaga sa Zapadom, Vladimir Putin, koji je jednom nogom već kročio u Srbiju, bi mogao veoma razljutiti Zapad i to: sa još otvorenim kosovskim pitanjem, sa srpskim entitetom u BiH, sa odnosima Srbije sa susjednim zemljama i tako dalje. Cijeli Balkan, sa nezaposlenošću od oko 30% i sa zlim duhovima prošlosti, predstavlja jedan mali sporedni front, na kome, za razliku od Evrope, Rusija i SAD imaju malo toga za izgubiti“, piše, između ostalog, u „Tageszeitungu“.

Propaganda Islamske države ima sve više pobornika u Aziji i Evropi

Propaganda "Islamske države" ima sve više pobornika u Aziji i Evropi

Poziv na džihad

„Neue Züricher Zeitung“ piše o sve raširenijoj pojavi učešća dobrovoljaca u Siriji i Iraku na strani „Islamske države“. Islamski teroristi, navodi se dalje, sa svakom novom pobjedom stiču nove poklonike:

"Batir Džurajev je poginuo u Siriji!‘ Glasina se širi od kuće do kuće uzbekistanskim četvrtima kirgistanskog gradu Oš. Ovaj 38-ogodišnjak je prošle godine, kao i mnogi stanovnici ove osiromašene brdske države, otišao u Rusiju u potrazi za poslom, a odatle je nekada otišao u Siriju. Sve više muškaraca i žena iz centralne Azije odlazi u daleku Siriju, u kojoj bjesni građanski rat. Kirgistanskim vlastima je poznato 90 takvih slučajeva. No, pretpostavlja se da je ta brojka mnogo veća.

Sa fenomenom radikalnih muslimana iz bivšeg Sovjetskog Saveza bori se i Austrija. Lokalne snage sigurnosti uhapsile su tokom protekle sedmice devet Čečena, koji su očito htjeli da se priključe ratnicima ‚Islamske države‘.

Na temelju podataka francuske vlade, procjenjuje se da oko 900 francuskih državljana ratuje u redovima islamističkih paravojski u Siriji i Iraku. Ovaj fenomen poprima zastrašujuće razmjere. Javnost je krajem prošle sedmice zgrozila vijest o tome da su se tri maloljetne Francuskinje odlučile da odu u džihad.

U Francuskoj se, od kraja aprila, na aktivan telefonski broj nacionalne službe za prijavljivanje ovakvih pojava, do sada javilo više od 300 zabrinutih roditelja i vaspitača. U 70 slučajeva radilo se o maloljetnicima koji su htjeli ići u džihad.“

Spoljnopolitičko odrastanje Njemačke

Za saveznu vladu Njemačke odluka o isporuci oružja iračkim Kurdima nije promjena vanjskopolitičke paradigme, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i nastavlja:

Merkel i Steinmeier

Merkel i Steinmeier

„S obzirom na to da se Angela Merkel u debati o aktivnijoj njemačkoj spoljnoj politici do sada držala prilično suzdržano, sada je počela da govori neobično jasno: Načelna odluka njemačke vlade da naoruža iračke Kurde i pomogne im u borbi protiv ‘Islamske države‘ bio je ‘sa sigurnošću značajan korak‘, rekla je kancelarka u za ARD televiziju. Dakako, izbjegla je pojam promjena paradigme, jer ništa ne treba da zvuči kao da se radi o promjeni kursa. Ona je puno više isticala kontinuitet svoje odluke, ističući učešće u borbenim misijama na Kosovu i u Afganistanu. Već je ranije dolazilo do sličnih koraka, ali ono što nije rekla, to je sigurno mislila: Na dugom putu Njemačke ka Zapadu 1990. godina je bila godina ujedinjenja i dobijanja suvereniteta, ali to nije bio kraj. Kao vanjskopolitički akter, Berlin se sada nalazi u posljednjoj etapi u pravcu normaliteta.

Kao što je to uradila Merkel i Steinmeier je ukazao na teške debate o misijama na Kosovu i Afganistanu i rekao je da je Njemačka spoljnopolitički odrasla. To sa sobom nosi odgovornost. Što znači, kako je rekao Steinmeier, partneri imaju ista prava, ali i obaveze", zaključuje "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Preporuka redakcije