1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Ukrajinska kriza - šok za baltičke države

Za baltičke zemlje su ruska aneksija Krima i rat u Ukrajini bili pravi šok. Sada povlače konzekvence: uvode se televizijski programi za rusku manjinu i intenzivira se suradnja unutar NATO-a.

Strah polako splašnjava. U parku u latvijskom glavnom gradu Rigi ljudi uživaju u prvim sunčevim zracima. "Više se ne bojim ruske invazije, ali ostaje nelagodan osjećaj", kaže studentica Signe Irbe.

Vidljive su paralele između Latvije i Ukrajine: I u baltičkoj državi žive brojni stanovnici ruskog podrijetla od kojih jedan dio njih gaji nostalgične osjećaje za sovjetski komunizam. A tu su i ruske provokacije nakon početka krize u Ukrajini: ruski vojni zrakoplovi uvijek iznova prodiru u baltički zračni prostor. Osim toga, na svim ruskim televizijskim postajama, koje se mogu gledati i na baltičkom prostoru, širi se propaganda protiv ukrajinske vlade, NATO-a i "zapadne dekadencije".

Medijski rat s Rusijom

Pogledajte video 04:35

Desetine hiljada Estonaca u rezervnom sastavu policije

Latvijski političari u međuvremenu otvoreno govore o "medijskom ratu". Oni tvrde da se ruski programi negativno odražavaju na latvijsko društvo te da kod ruske manjine potiču žestoke rasprave i bude strah i nesigurnost. Kada se na ruskoj televiziji izvješćuje o Latviji, onda je to najčešće negativno. Baltičkim državama prijeti stvaranje medijskog paralelnog društva - u Latviji ima 35 posto pripadnika ruske manjine, u Estoniji 27, a u Litvi šest posto.

Baltičke zemlje zato planiraju vlastiti program na ruskom, i to ne kao običnu protupropagandu, nego u maniri javne televizije: objektivne informacije, ali prije svega zabavni program.

Estonija "otkriva" rusku manjinu

Estonija je u tome otišla najdalje. Darja Saar je glavna i odgovorna urednica ruskog programa javne televizije ERR, koji će se od 28. rujna emitirati 24 sata dnevno. Ona je podrijetlom iz Kazahstana. "Ne radi se u prvom redu o tome da se borimo protiv Putina. U tome ionako ne možemo uspjeti", priznaje. I dodaje da je cilj bolja integracija ruske manjine u društvo.

U mjestu Narva na istoku Estonije, pored granice s Rusijom, više od 90 posto stanovnika govori ruski. Oni se osjećaju udaljenima od glavnog grada Tallinna i gledaju rusku televiziju. "Želimo doprijeti baš do tih ljudi", objašnjava Darja Saar. Ti planovi odavno postoje, ali za ostvarenje nikada nije bilo novaca, a ni političke volje. Sada Estonija otkriva svoju rusku manjinu.

Sigurnost u okrilju NATO-a

Samo sat vremena vožnje udaljeno od Tallinna nalazi se jedino estonsko zračno uporište: Ämari. Potpukovnik Ülar Lohmus ponosno pokazuje čiste hangare, moderni kontrolni toranj i kantinu, a tu je čak i vlastiti hotel. "Odavde nadziremo baltički zračni prostor", objašnjava. Upravo je stigla jedna postrojba iz Španjolske, a u rujnu su ponovo na redu Nijemci. Zračni prostor se uz podršku NATO-a nadzire i iz Litve. Baltičke države ne raspolažu vlastitim zračnim snagama.

Predsjednica Litvanije Dalia Grybauskaite s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom.

Predsjednica Litvanije Dalia Grybauskaite s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom.

"Ono što Rusija radi u Ukrajini je jasan čin agresije", izjavio je estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves. On je naglasio da se njegova zemlja pod krovom NATO-a osjeća sigurnije. "Kada bi Rusi stvarno napali, onda bi znali da se ne radi samo o maloj Estoniji." Ilves time misli na drugih 27 članica NATO-a koje su se obvezale na uzajamnu pomoć. No predsjednik ne vjeruje da će do toga doći.

Povećanje izdataka za vojsku

U svim baltičkim državama se povećavaju izdaci za potrebe vojske. Prema studiji štokholmskog instituta za mirovna istraživanja Sipri, Estonija želi za naoružanje izdvojiti 7,3 posto više nego do sada, Letonija 15 posto, a Litva, u kojoj je ponovo uvedena vojna obveza, čak 50 posto više. No ako se sve to zbroji, to ne iznosi više od dvije milijarde eura, dakle maksimalno dva posto domaćeg bruto proizvoda. A ako se zbroji broj profesionalnih vojnika u baltičkim državama, onda ih ima oko 15.000.

Zato sve češće pomažu ostale članice Sjevernoatlantskog saveza. NATO sada formira postrojbu za brze intervencije. Oružje je već isporučeno. Amerikanci su tom angažmanu dali ime "Persistent Presence" - trajna nazočnost. Zahvaljujući Putinu.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu