1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ukrajina se nada pomoći Berlina

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk stiže u Berlin. On će razgovarati i sa predstavnicima njemačke privrede – o uslovima njihovog angažovanja u Ukrajini. A ti uslovi su trenutno vrlo teški.

default

Kijev

Raspoloženje među njemačkim menadžerima u Kijevu je tmurno. Sve ih muči pitanje: hoće li Ukrajina opstati kao normalna država? „Krećemo se ivicom provalije“, rekao je jedan predstavnik njemačke industrije.

U toj zemlji postoji 2.000 firmi sa njemačkim učešćem. Mnoge su aktivne na zapadu države, ali ima ih i na istoku, u Donbasu koji je zahvaćen ratom. Neke od njih, kao što je „Hajdelberger cement“, morale su da zatvore svoje pogone. Ta fabrika se nalazi na pola puta između Donjecka i ruske granice, na području koje kontrolišu proruski separatisti.

A na kriznom području se i dalje puca, kao što bilježe posmatrači OEBS-a u svojim svakodnevnim izvještajima. Krhak je Sporazum o obustavi vatre, sklopljen sredinom februara u Minsku.

Jazenjuk

Jazenjuk u Berlinu razgovara o angažovanju njemačkih privrednika u Ukrajini

Prijeteće ratno pravo i njegove posljedice

Firme su zabrinute i zbog toga što se rat polako uvlači i u porodice zaposlenih: „Moramo da uručujemo našim radnicima vojne pozive“, kaže jedan direktor. Prema ukrajinskom pravu, preduzeća moraju da imaju pripremljene liste sa imenima radnika i podacima o njihovom bračnom stanju i broju djece. A ako nekoga mobilišu, firma mora da mu čuva radno mjesto – bez obzira na to u kakvom stanju se poslije vratio.

Nedavno je kijevsko predstavništvo njemačkih privrednika organizovalo okrugli sto kako bi menadžeri mogli da porazgovaraju o trenutnoj situaciji u svojim firmama. Glavno pitanje glasi da li će predsjednik Petro Porošenko proglasiti ratno pravo u državi. U tom slučaju, dijelovi firmi – prije svega vozni parkovi – mogli bi biti zaplijenjeni radi korišćenja u ratne svrhe. Zakon nalaže da se takvi objekti kasnije vrate vlasnicima – doduše, makar bili i ruinirani.

Preduzeća žele sigurnost

I tako su izveštaji koje firme šalju svojim centralama u Njemačkoj – sve mračniji. Centrale su već reagovale smanjenjem robnih kredita za svoja ukrajinska preduzeća. Sada polažu nade u političare: prilikom posjete ukrajinskog premijera Jacenjuka Berlinu, predstavnici njemačke privrede će razgovarati sa uredom kancelarke o formiranju kriznog fonda za Ukrajinu. Taj fond bi trebalo da pokrije rizike preduzeća prilikom uzimanja kredita.

Šef ukrajinske vlade ima sasvim druge brige: Njemačka je obećala Ukrajini hitnu finansijsku pomoć od 500 miliona evra. Novac bi trebalo iskoristiti prije svega za obnovu istočne Ukrajine razorene ratom. Ali, još uvijek se ne zna hoće li do kraja ove godine Kijev videti ijedan cent iz tog paketa.

Donbas Battalion Ilovaysk Ukraine Donetsk Soldaten

U kriznom području se i dalje puca

Vlada mora da sprovede reforme

„Nedostaje nam dobrih projekata“, kaže jedan diplomata u Kijevu. I dodaje da novac ne stiže i zbog nepovjerenja koje stvara korupcija u Ukrajini. Vlasnik jedne firme kaže da je riječ o problemu „koji se provlači kroz sve nivoe, od najvišeg do najnižeg“. Tako je on, na primjer, zamolio gradsku upravu Kijeva da mu popravi jedan generator: „To ne košta više od 10.000 evra“. Ali, na kraju je suma iznosila 100.000 evra, jer je na svakom nivou odlučivanja neko pružao ruku u koju je trebalo staviti gotovinu. Ovaj menadžer čak ima razumijevanja za to, jer je ukrajinska grivnja poslije višemjesečne galopirajuće inflacije drastično izgubila na vrijednosti. Ko uopšte može da živi od 80 do 110 evra mjesečno? – pita se on...

Vlada u Kijevu nema više vremena – sada valja hitno sprovoditi reforme. Jer, „Države poput Litvanije, Poljske, Letonije ili Estonije će pružati podršku Ukrajini dokle god to bude neophodno“, kako je to za DW rekao litvanski poslanik u Evropskom parlamentu Gabrijelus Landsbergis. Ali, dodao je, zapadne zemlje bi mogle da izgube volju da pomažu ako se ne bude vidio jasan napredak u sprovođenju reformi.

Da bi bile zadovoljene najnužnije potrebe, iz Berlina bi sada trebalo da u budžet Ukrajine direktno poteče 200 miliona evra. Jer, prema podacima agencije Blumberg, vjerovatnoća da će ta zemlja bankrotirati trenutno iznosi 30 odsto. Iza kulisa, ukrajinska ministarska finansija Natalija Jaresko užurbano pregovara o odlaganju otplate dugova – kako bi Ukrajina dobila na vremenu u pokušaju da stane na sopstvene noge. No, već sada se zna da će od 30 ukrajinskih banaka na kraju ostati samo njih sedam – sa podrškom Zapada ili bez nje.

Firme još uvijek žele da ostanu

Njemački menadžeri u Kijevu su ubijeđeni da će pomoć funkcionisati samo ako se na istoku Ukrajine ne rasplamsa ponovo rat. Njemačke firme još uvijek žele da ostanu u toj zemlji. Ali, ako dođe do novih borbi, sve će postati još neizvjesnije.

Ruska aneksija Krima kao i gubitak područja na kojima se kopa ugalj i kali čelik već su donijeli Kijevu pad bruto društvenog proizvoda od 20 odsto. Nešto zapadnije se nalaze industrijski regioni od ogromne važnosti – Dnjepropetrovsk i Zaporožje – tamo je i najveća nuklearna elektrana u Evropi. „Ako padnu i ti regioni, od Ukrajine neće ostati mnogo“, kaže jedan od njemačkih menadžera u Kijevu.

Preporuka redakcije