1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Ukrajina se mora spasiti"

Vojnici koji su prešli na stranu proruskih separatista su u manjini, smatra ekspert za istočnu Evropu Ewald Böhlke. Velika većina stanovništva je za suverenitet Ukrajine, smatra on.

Ewald Böhlke je stručnjak za istočnu Evropu i od 2013. prvi čovjek Berthold-Beitz-Centra za Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju i Centralnu Aziju Njemačkog društva za vanjsku politiku u Berlinu.

Böhlke smatra da su i Amerika i Rusija spremne na žestoke sukobe u slučaju da do njih dođe.

tagesschau.de: Položaj Ukrajine je veoma neizvjestan. Ukrajinske oružane snage biće raspoređene na istoku zemlje, ruski predsjednik Putin upozorava na izbijanje građanskog rata. Može li se Ukrajina još spasiti?

Ewald Böhlke: Ona se mora spasiti. Ako se ne spasi, radikalno će se promijeniti karta Evrope i to bi bila katastrofa i za nas također.

Postoje li uopšte još neka riješenja kako bi se situacija smirila i izbjegao konflikt?

Na svim stranama su napravljene greške. Njihova procjena se mora prepustiti istoričarima. Odlučujuća tačka je razoružavanje paravojnih formacija na svim stranama. Država Ukrajina mora ponovo monopolizirati vlast.

Koliko je jaka ukrajinska vojska?

Ukrajinska vojska je u posljednjih 20 godina pokradena od strane ukrajinskih oligarha i članova državnih službi. Usljed toga se nalazi u stanju straha i demoralisana je. To je u suprotnosti sa mišićavom ruskom armijom. To je jedan od problema.

Česte su vijesti po kojima lokalne snage sigurnosti u Ukrajini mijenjaju strane. Na koga se još u regiji Kijev može osloniti?

Suštinski su ti prebjezi u konfliktnim situacijama uvijek prisutni. Ljudi se ponovo svrstavaju. U Ukrajini postoje tri grupe. Prva je ona koja na zapadu zemlje zastupa nacionalizam. Drugu grupu čine oni koji žele da se pripoje Rusiji, a treća grupa je najveća i ona želi suverenitet zemlje.

U kojoj mjeri proruski separatisti predstavljaju volju naroda Ukrajine?

Ewald Böhlke

Ewald Böhlke: "EU nije spremna na zaoštravanje sukoba i situaciju konflikta. Njen elementarni princip je pronalaženje kompromisa."

Separatisti se nadaju da će se broj prebjega na njihovu stranu povećati na istoku zemlje. Zbog toga što nekoliko stotina oficira ili policajaca promijeni stranu se ne smije stvarati pogrešna slika u smislu da cijela istočna Ukrajina želi marširati u pravcu Rusije. Trenutno sa sigurnošću možemo reći da većina stanovnika istočne Ukrajine, svejedno da li se radi o Rusima ili Ukrajincima, želi ostati u državi Ukrajini. Najvažnije je da oni žele živjeti u miru, što znači da ne žele eskalaciju sukoba. Najveća opasnost za Ukrajinu je pitanje da li separatisti mogu uticati na mišljenje većine stanovnika.

Kakvu ulogu u svemu tome ima ukrajinska vlada? Ima li ona snage i mogućnosti da utiče na situaciju?

Ja preferiram okrugle stolove. Vlada u Ukrajini mora se tome okrenuti da bi pridobila glasove većine stanovništva. Sadašnji političari se moraju konačno sastajati sa lokalnim stanovništvom, pa čak i sa onima koji su trenutno nesigurni u svoje mišljenje. To se trenutno ne događa. Pri tome, političari poput Julije Timošenko još uvijek vode predizbornu kampanju u toj regiji. Ona se, međutim, najviše bavi vanjskom politikom, a za jedinstvo Ukrajine čini veoma malo. U Kijevu nije riječ o snazi logike jer prelazna vlada djeluje na granicama svojih mogućnosti.

Keri i Lavrov

Böhlke smatra da su i Amerika i Rusija spremne na žestoke sukobe u slučaju da do njih dođe

Kako ocjenjujete pristanak privremenog predsjednika Turčinova na provođenje referenduma?

Referendum konačno nudi mogućnost da se ljudima dopusti da glasaju. Do sada su izjave pripadnika paravojnih formacija i ekstremnih političara izazivale pažnju. Stoga su stanovnici i izgradnja njihovog mišljenja sve jače gurani u stranu. To posmatram sa zabrinutošću.

Kako bi mogao izgledati referednum? Šta bi se njime tačno moglo odlučiti?

Riječ je o pitanju: Želimo li zajedno izgraditi ukrajinsku državu i kako to možemo uraditi? Inače, separatizam će uznapredovati i uvijek će iznova dijelovi Ukrajine tražiti autonomiju ili biti pripajani Rusiji.

Da li bi smisleno riješenje bila federalna država?

Federalizam je suštinski dobar, ali on može funkcionisati samo ako postoje stabilni odnosi. U ovoj ekstremnoj situaciji u kojoj se nalazi Ukrajina je svaka pomisao na federallizaciju povezana sa pojmom mogućeg otcjepljenja. To je problem. Debata o federalizaciji mora doći u pravom trenutku. Naime, ako se promijeni ustav i na referendumu se izglasa federalizacija, ona je tada u uslovima mogućeg raspada kao i debata enormno kontraproduktivna.

U povodu sastanka u Ženevi: Kakvu ulogu, po Vašem mišljenju, treba da preuzme EU u potrazi za mirnim rješenjem ukrajinske krize?

Rusija njeguje svoje stare ideje o velikoj Rusiji i uništava svu saradnju uspostavljenu u proteklih 20 godina. Amerikanci, međutim, žele braniti Ukrajinu. Tako da jedan naspram drugoga stoje dva pregovarača koji su suštinski spremni, u slučaju nužde, započeti i žestoke sukobe. EU međutim pokušava uvijek da dođe do kompromisa i rješavanje konflikata među državama. I to je do sada radila sa dosta uspjeha. EU uopšte nije spremna na snažne sukobe i barbarsku logiku iz 19. stoljeća. Vojni izdaci će biti smanjeni, a evropska vojska postoji samo u zamislima. Zbog toga je jako važno da se izbjegne zaoštravanje i eskalacija sukoba.

Putin upozorava na građanski rat. Šta Vi očekujete, u kom smjeru će se situacija dalje razvijati?

Ovo je veoma opasna situacija. Svaka mala eskalacija može zapaliti požar. Za to nisu potrebna upozorenja Putina na građanski rat. I mi analitičari to možemo reći u ovoj situaciji. Elementarno pitanje je: Da li je većina stanovnika istočne Ukrajine i dalje zainteresovana za da živi u miru ili se osjeća ugroženom i traži zaštitu. To bi bila šansa za Putina.

Autori: Judith Pape tagesschau.de / Faruk Šabanović

Odgovorni urednik : Svetozar Savić