1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Ukrajina preuzela predsjedavanje OSCE-om

Ukrajina je 1. januara 2013. počela predsjedavanje OSCE-om, Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju. No, upravo je ta zemlja izložena brojnim kritikama međunarodne zajednice zbog kršenja ljudskih prava.

Valburga Habsburg Daglas je bila šokirana. „To je prekršaj ljudskih prava“, izjavila je specijalna koordinatorka OSCE-a 30. oktobra 2012. ispred jedne bolnice u Harkovu na istoku Ukrajine. Vlasti su joj tada zabranile susret sa bivšom premijerkom Julijom Timošenko, koja se tamo liječila zbog povrede leđa.

Logo organizacije OSCE

Logo organizacije OSCE

Predvodnica ukrajinske opozicije je 2011. osuđena na sedam godina zatvora i to u procesu koji je kritikovan od strane međunarodne zajednice. Julija Timošenko zbog toga nije mogla da učestvuje na parlamentarnim izborima održanim 28. oktobra. To je bio jedan od razloga zbog kojih je posmatračka misija OSCE-a izbore u Ukrajini okarakterisala kao nepoštene, istakavši da oni za tu zemlju predstavljaju „korak unazad“.

Ukrajina, dakle, pod takvim okolnostima i ocjenama, na početku 2013. počinje jednogodišnje predsjedavanje OESC-om. Optužbe o tome da je pravosudni sistem u toj zemlji pod uticajem politke, kao i sumnje u regularnost prethodnih izbora predstavljaju najgore moguće početne uslove za ukrajinsko predsjedavanje OSCE-om, pisao je još u decembru kijevski nedjeljnik „Dserkalo tišnja“.

S tom procjenom se slažu i nemački stručnjaci. „Naravno, predsjedavanje je implicitno opterećeno“, izjavio je prvi čovjek centra za OSCE-ova istraživanja pri Univezitetu u Hamburgu Vofgang Celner u razgovoru za DW. Na sličan način situaciju u toj zemlji vidi i Suzan Sjuart iz Berlinske fondacije za nauku i politiku. Prema njenim riječima, Ukrajina je stekla lošu reputaciju zbog kršenja ljudskih prava, ali i zbog nazadovanja u sklopu provođenja demokratskih procesa, kaže ta ekspertica. „Zato verujem da će za Ukrajinu biti teško da pokaže snažnu predvodničku ulogu, naglašava Stjuartova.

Wolfgang Zellner Leiter OSZE Forschungsinstitut in Hamburg

Vofgang Celner, voditelj OSCE-ovog istraživačkog instituta u Hamburgu

Negodovanja iza kulisa

Ukrajina je već druga bivša sovjetska republika na čelu OSCE-a. Kazahstan je bio na tom mjestu 2010. godine. Ta centralno-azijska zemlja je na taj način indirektno pripremala put Ukrajini.

I Kazhstan je također bio kritikovan zbog kršenja ljudskih prava. „Do prije nekoliko godina u OSCE-u je bio običaj da se za predsjedništvo biraju samo one zemlje koje zadovoljavaju barem minimum u oblasti poštivanja ljudskih prava“, kaže Volgang Celner. No, takav običaj je sada prekinut. Prema Celnerovim riječima, kada se Ukrajina kandidovala za predsedavanje o tome se više nisu vodile diskusije. Celner, ipak, priznaje da iza kulisa postoje „negodovanja kada je riječ o Ukrajini“.

OESC-u je hitno potrebna reforma

Čini se da bi OESC-u dobro moglo doći jedno snažno vodstvo. Ta organizacija, koja je sedamdesetih godina dvadesetog veka osnovana kao Konferencija o sigurnosti i saradnji u Evropi, mora sada da se suoči sa gubitkom vlastitog značaja.

Tokom "hladnog rata" OSCE je predstavljala platformu za dijalog između Zapadnog i Istočnog bloka. Danas ta organizacija u svom sjedištu u Beču okuplja predstavnike iz 57 država Evrope, centralne Azije i sjeverne Amerike. Oni učestvuju u suzbijanju terorizma, zatim traže rješenja za sukobe u svijetu ili pomažu u zaštiti prirodne sredine. Poštivanje ljudskih prava i ustavnih sloboda OESC smatra ključnim zadatkom njenog sigurnosnog koncepta.

Ipak, velikih uspjeha gotovo da i nema, smatraju kritičari. Umjesto toga, stare podjele prijete da ozbiljno ugroze rad OSCE-a. Volfgang Celner iz OSCE-ovog centra za istraživanja pri Univezitetu u Hamburgu smatra da su „kretanja u različitim pravcima“ najveći problem. „Na jednoj strani su SAD i zapadne države, koje su se ukopale iza zahtijeva za poštivanjem ljudska prava, a na drugoj strani je Rusija – pa je teško prepoznati gde se uopšte želi sarađivati.“ Rusija i druge nekadašnje sovjetske republike optužuju OESC da se sa svojim kritikama na račun izbora miješa u unutarnje prilike neke zemlje. Na konferenciji ministara vanjskih poslova u Dablinu, održanoj u decembru 2012., zemlje članice OSCE-a su se dogovorile o reformama koje bi tu organizaciju trebalo da učine efikasnijom i sposobnijom za djelovanje.. Reforme bi trebalo da se privedu kraju 2015. godine.

Nema napretka u konfliktu u Transnistriji?

Pitanje je da li Ukrajina može da ubrza tu reformu. U prioritete jednogodišnjeg predsjedavanja Ukrajine OSCE-om spada, prije svega, zaštita osnovnih prava čovjeka, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova te zemlje, koje tom prilikom nije bilo konkretno. Pored toga, kako je navedeno. Ukrajina želi da posveti više pažnje temama kao što je sigurnost energetskih izvora i ubrza rješenja pojedinih starih konflikata.

Primjer za takav jedan konflikt se nalazi u komšiluku: Transnistria. Sukob oko te odmetnute moldavske pokrajine tinja već dvadeset godina. Samozavna republika je proglasila nezavisnost 1992. godine. Ukrajina je, kao neposredni susjed, učestvovala u međunarodnim pregovorima o rješenju tog sukoba. Volgang Celner smatra da do brzog rješenja neće doći. „Čak i kada bi Ukrajina to željela, njena pozicija je isuviše slaba da bi to ona sama mogla da postigne.“ Osim toga, stručnjak iz Hamburga ne vjeruje u to “da je Rusija spremna da taj uspjeh pokloni Ukrajini.”

Sve ovisi od Ukrajine

OSZE Gipfel Tagung Astana

Sa zasjedanja OSCE-a u Astani u Kazahstanu30.11.2010.

Pojedini posmatrači u Kijevu vjeruju da bi ukrajinski mandat za vrijeme njenog predsjedavanja OSCE-om mogao da potone u diplomatsku rutinu. Predsjedavanje u prvom redu znači njegovanje kontakata, zatim organizovanje susreta ili imenovanje voditelja misija, poput one na Kosovu, objašnjava Celner. Samo predsjedavanje nema “nikakve veze” sa posmatranjem izbora, kaže ovaj njemački ekspert.

Celner, ipak. ostaje optimista. On ukazuje na primjer Kazahstana. Ta zemlja, doduše, nije postala demokratska država po zapadnom modelu, ali je ipak za vrijeme nemira u Kirgistanu pokazala da može doprinijeti rješavanju sukoba. Zbog toga Celnerov zaključak glasi – “Sve ovisi od same Ukrajine."

Autori: Roman Goncharenko / Darko Janjević

Odgovorni urednik: Senad Tanović