Ukrajina pred bankrotom

Ukrajini nakon svrgavanja sa vlasti predsjednika Viktora Janukoviča prijeti bankrot. Rejting agencija Standard & Poor's je u petak (21.2) smanjila kreditni rejting Ukrajine sa „CCC+“ na „CCC”. Trenutni rejting je četiri koraka od ocjene “D” koja se dodjeljuje zemlji koja više ne može ispuniti obaveze plaćanja. Ukrajina se nalazi pred bankrotom.

Ukrajinska valuta hrivnja je u odnosu na euro izgubila deset posto svoje vrijednosti. Ukrajinske devizne rezerve se smanjuju. Posljedica toga je rapidno povećanja državnog duga jer je veliki dio kredita obračunat u inostranim valutama. „Bankrot je apsolutno vjerovatan“, kaže Theocaris Grigoriadis, profesor na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.

Razlog što se situacija do sada nije pogoršala je taj što je ruski predsjednik Vladimir Putin ukrajinskom kolegi Janukoviču u decembru prošle godine obećao kredit u iznosu od nekoliko milijardi. „To je logika ruskog predsjednika jer time Ukrajina postaje ovisna o Rusiji“, kaže Grigoriadis. Prijeteći bankrot je bio i razlog za Janukovičevo odbijanje potpisivanja Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju sa EU u novembru 2013. godine. Grigoriadis kaže da su „još tada postojale prijetnje bankrota države i da je Rusija bila jedina zemlja koja je bez odugovlačenja ponudila rješenje“.

Novca ima za još šest sedmica

Thomas Baumann šef odjela za istočnu Evropu u njemačkoj industrijsko-trgovinskoj komori (DIHK) privrednu situaciju u zemlji ocjenjuje dramatičnom. Bauman ističe da Ukrajina za pokrivanje troškova uvoza robe potrebne za normalno funkcionisanje države ima sredstava za samo još šest sedmica.

Ukrajina inače raspolaže mnogim privrednim potencijalima. Pored prirodnih sirovina kao što su željezna ruda, magnezijum, mangan, nikl ili živa, zemlja se ubraja u svjetske izvoznike žitarica. „Ukrajina je zemlja se veoma velikim agrarnim potencijalom“, kaže Grigoriadis. Poljoprivreda je razvijena u centralnom i zapadnom dielu Ukrajine, dok na istoku dominiraju sirovine i teška industrija. Međutim, ozbiljan problem i jednih i drugih je što Ukrajini nedostaje visoko industrijsko okruženje. Zbog toga inostranim preduzećima teško padaju investicije u ovu istočnoevropsku zemlju. Tome treba dodati i široko rasprostranjenu korupciju i pravnu nesigurnost. Mnoge strukture su zastarjele. Veliki dio infrastrukture potiče iz sovjetskog vremena.

Male plate i interesantno tržište rada

Ukrajina za njemačke firme ima relevantnu ulogu. Thomas Baumann kaže da osam posto ukrajinskog uvoza potiče iz Njemačke. “Procjenjujemo da je više do 2.000 njemačkih preduzeća aktivno u Ukrajini”, kaže Baumann. Zemlja je zbog jeftine radne snage prije svega interesantna za njemačke proizvođače automobila. “Mjesečna plata u zapadnom dijelu Ukrajine je 200 eura. To je ekstremno mala plata”, kaže Baumann.

Oba eksperta smatraju da je međunarodna zajednica, a time i Njemačka, obavezna pomoći Ukrajini. „Bilo bi nemarno ne pomoći zemlji. Zapravo, tako nešto se ne može priuštiti”, kaže stručnjak za istočnu Evropu Baumann. Privredni stručnjak Grigoriadis u ovakvoj, vanrednoj situaciji, vidi šansu za EU. “EU u Ukrajini sada može dokazati svoj dugoročni kredibilitet i na taj način ojačati proevropske glasove u zemlji”. On smatra da EU, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i, po mogućnosti Rusija, moraju sjesti za sto i razviti plan o Ukrajini. MMF je za vrijeme Janukoviča odbijao davati Ukrajini kredite jer je zauzvrat tražio stroge reforme. „Za osiguravanje uvjeta MMF-a je potrebna nova vlada“, kaže Baumann.

Autori: Arne Lichtenberg / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić