1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Ukrajina godinu dana poslije

Prva godišnjica protesta na Majdanu, učinak revolucije na stanje u zemlji i zbrinjavanje sirijskih izbjeglica u Turskoj su neke od tema kojima se bave komentatori njemačke dnevne štampe.

List “Tageszeitung” iz Berlina pored ostalog piše da je u petak (21.11.) poslijepodne više od 2.000 ukrajinskih nacionalista sa žutim i crveno-crnim zastavama marširalo kroz centar grada prema zgradi parlamenta. Učesnici marša su uzvikivali “Ukrajina posvuda” i “Slava Ukrajini – smrt neprijatelju”.

“Dok su pojedini, koji smatraju da političari sada znaju da moraju računati na mišljenje javnosti, ponosni na revoluciju, drugi su skeptični. Novinar Sergej Losunko kaže: `bivši predsjednik Janukovič je za četiri godine narod prevario za 100 milijardi dolara. Znači 25 milijardi godišnje. Gdje je sada novac?`, pita se Losunko. Politolog Kost Bondarenko kaže da je zemlja kroz proteste na Majdanu sada više podijeljena nego prije. Nova podjela je dovela do oružanog konflikta na istoku zemlje. Opasno je i to što je revolucija na Majdanu pokazala stanovništvu da je pomoću nasilja moguće sprovesti i političke ciljeve. Posljedice su još uvijek nesagledive. Prije godinu dana nije niko mogao zamisliti dalji razvoj zemlje. Rusija je anektirala Krim, na istoku zemlje, uz učešće Rusije, vode se oružane borbe u kojim je poginulo više hiljada ljudi“, piše pored ostalog u listu „Tageszeitung“.

21. novembra 2013 godine se više hiljada ljudi odazvalo na poziv novinara Mustafe Naema da se okupe na Majdanu kako bi protestovali protiv odluke predsjendika Janukoviča da ne potpiše sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju EU.

21. novembra 2013 godine se više hiljada ljudi odazvalo na poziv novinara Mustafe Naema da se okupe na Majdanu kako bi protestovali protiv odluke predsjendika Janukoviča da ne potpiše sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju EU.

„Westfalen-Blatt“ iz Bielefelda piše da se za 12 mjeseci od početka protesta na Majdanu dogodilo toliko toga da bi se mogla napisati debela knjiga. „Žestoke borbe protiv tvrdoglavog ruskog neprijatelja, više od 100 mrtvih u Kijevu, 4.000 na istoku Ukrajine. Uz sve to i novi konflikt između Istoka i Zapada. Posmatrači sa strane jedva da to razumiju. Tome treba dodati i nezadovoljstvo porodica žrtava. One su u petak postavile legitimno pitanje: da li su njihovi gubici vrijedni skromnih uspjeha? Prvi odgovor je ne, ali uz napomenu da je još uvijek prerano za bilans. Predsjednik Porošenko želi približavanje Zapadu. Međutim, u tome ga na sprečava samo Vladimir Putin sa svojim snagama. I stanovništvo Ukrajine nije 100 posto iza promjena koje su izvojevane na Majdanu. Kijev se još uvijek nada da će odcijepljene regione na istoku kad-tad imati pod svojom zastavom. Prije svega se mora dokazati da li je Porošenko bezprijekorni demokrata“, piše „Westfalen-Blatt“.

„Kölner Stadt-Anzeiger“ piše da su porodice žrtava u Ukrajini predbacile predsjedniku Porošenku da nije ispunio obećanje da će žrtve posthumno proglasiti „narodnim herojima“.

„Porošenko je porodicama poginulih obećao da će potpisati dekret kojim se poginuli proglašavaju herojima. To je povezano sa finansijskim sredstvima. Ukrajina je inače u sve dubljoj finansijskoj krizi. U nacrtu budžeta za 2015. godinu vlada očekuje pad privrede za 4,5 posto i inflaciju od 13,4 posto. Prema podacima MMF-a je Ukrajina samo u oktobru prodala više od trećine svojih zlatnih rezervi“, piše list „Kölner Stadt-Anzeiger“

Turska i problemi s izbjeglicama iz Sirije

„Skoro četiri godine nakon izbijanja građanskog rata u Siriji turski političara i cjelokupno tursko društvo se pripremaju za dugoročni suživot s najmanje 1,6 miliona izbjeglica iz susjedne zemlje. Neće biti lako“, piše Thomas Seibert u članku koji je objavljen u listu „Der Tagesspiegel“ i dodaje:

Turska je prihvatila oko 1,6 miliona izbjeglica iz Sirije

Turska je prihvatila oko 1,6 miliona izbjeglica iz Sirije

„Sirijci su svojim prisustvom u Turskoj stvorili novu realnost. U međuvremenu se godišnje u turskoj rodi 38.000 sirijskih kurda. Za njihovih 350.000 starije braće i sestara je potrebno školovanje. Turska uz pomoć UN gradi mrežu sirijskih škola: arapski školski udžbenici se nabavljaju iz Katara i Saudijske Arabije“.

„U nekim gradovima poput Gaziantepa, Adana ili Kahramanmarasa je u proteklih nekoliko mjeseci došlo do sukoba između Turaka i Sirijaca, najčešće između kriminalaca ili konkurenata na tržištu rada ili prilikom iznajmljivanja stanova. Turski političari odavno govore da je to samo privremeni fenomen. Predsjednik Erdogan kaže da je siguran da će doći dan kada će se Sirijci vratiti svojim kućama. Međutim, vlada je u međuvremenu promijenila svoj stav. Zamjenik premijera Numan Kurtulmus je početkom mjeseca rekao da će `Turska morati živjeti sa Sirijcima. Ostaće duže i zbog toga se sada radi o tome da njihove probleme riješimo na dugoročne staze`, rekao je Kurtulmus“.

“Turska vlada je za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica do sada izdvojila 4,5 milijardi dolara. Novim zakonom je regulisano da imaju pravo na boravak, lična dokumenta i radnu dozvolu. Zdravstvena zaštita je također regulisana. Od prošle godine se Sirijci u državnim bolnicama liječe besplatno. Ankara je za to do sada izdvojila 180 miliona eura”.

“Među najteže probleme spada zaštita prava djece i žena. Mnogi maloljetnici prose kako bi doprinijeli povećanju porodičnog budžeta, dok se u graničnom području mnoge djevojčice redovno prodaju kao druge supruge. `Cijena za drugu suprugu se kreće između 1.700 i 3.500 eura`, kaže sociolog Emine Konak direktorica centra za zaštitu žena u pograničnom gradu Kiziltepe. Ona je za Al-Jazeeru izjavila da se većina žrtava prodaje bez njihove volje. `Ovdje ih čekaju stvari kao što su prostitucija, droga ili prisilna udaja`, izjavila je Konakova”, piše u listu “Der Tagesspiegel”.