1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ujedinjenim snagama protiv Erdogana

Lokalni izbori u Turskoj su mnogo više od biranja novoih gradonačelnika i općinskih vijeća. Nakon nemira u Parku Gezi u Istanbulu, korupcijskog skandala i zabrane Twittera, oni su jedna vrsta referenduma o Erdoganu.

default

Redžep Taib Erdogan

Da li će nakon ovog ispita Erdogan izaći oslabljen ili ojačan biti će naročito odlučeno u 15-milijunskoj metropoli Istanbulu gdje je današnji premijer prije tačno 20 godina počeo svoju političku karijeru kao gradonačelnik. Ukoliko Erdoganova stranka AKP izgubi na izborima u ovom gradu na Bosporu, to bi za 60-godišnjeg premijera bio težak politički udarac.

Mustafa Sariguel kandidat je koji želi zadati taj udarac Erdoganu. 57-godišnji gradonačelnik bogatog istanbulskog okruga Sisli je kandidat sekularne opozicione stranke CHP i time protukandidat Erdoganovom partijskom prijatelju i aktualnom gradonačelniku Kadiru Topbasu. Ispitivanja javnog mnijenja predviđaju tijesan rezultat. Sariguel obećava da će u slučaju pobjede uvesti besplatni internet u cijelom gradu i besplatno korištenje javnog saobraćaja za studente. To su jasni znaci da Sariguel prije svega želi dobiti glasove mladih. Erdogan pak naziva Sariguela anarhistom.

Türkei Istanbul Mustafa Sarigul Kommunalwahlen Kundgebung Opposition

Mustafa Sariguel na predizbornom skupu u Istanbulu

Žestoki verbalni rat

Tokom predizborne kampanje u Turskoj političari postupaju uvijek relativno nepristojno kada je riječ o uvredama protivnika, pa ipak aktualna kampanja je i za samu Tursku neuobičajena. Šef CHP-a Kemal Kilicdaroglu naziva tako Erdogana "glavnim lopovom", dok premijer prebacuje svojim protivnicima da su organizirali "terorističku organizaciju" s ciljem rušenja vlade.

Optužbe za korupciju u posljednje vrijeme su teško pogodile Erdogana. Skoro svakodnevno se na internetu pojavljuju novi telefonski razgovori koji Erdogana ili druge članove vlade dovode u nezgodnu situaciju. Čas je riječ o podmićivanju, čas je riječ o pritisku na medije. Erdogan na sve to gleda kao na zavjeru pokreta islamskog propovjednika Fethullaha Guelena, koji je dugo podržavao AKP, ali je u međuvremenu sa vladom u lošim odnosima.

Kao odgovor na optužbe za korupciju Erdogan je dao smijeniti više stotina policijaca, sudija i tužitelja koji su slovili za Guelenove pristalice. Prošle sedmice je uz to blokirao pristup Twitteru kako bi spriječio širenje daljih otkrića. Njegove pristalice u tim postupcima vide neophodne mjere u cilju zaštite države - njegovi protivnici u tome vide napade na demokratiju i znak panike političara koji sve više vlada autoritarno.

Fetchi Acikel, politolog sa Univerziteta u Ankari, iza Erdoganovih grubih postupaka, koji polarizirju, vidi dobro iskalkuliranu strategiju. On smatra da je premijer od protesta u Parku Gezi prošlog ljeta pokušao pomoću "kontrolirane napetosti" u društvu porvesti svoj cilj uvođenja novog predsjedničkog sistema u Turskoj. Tako Erdogan teži tome da umjesto trenutno politički relativno slabe predsjedničke funkcije uvede sistem po uzoru na francuski ili američki. Naravno sa njim na predsjedničkoj funkciji.

Lokalni izbori kao referendum

Međutim od tog plana nije bilo ništa. Umjesto toga se sve veći broj Turaka distancira od Erdogana. Na protestima u Parku Gezi život je izgubilo osam osoba, a polarizacija u turskom društvu je sve veća. Optužbe za korupciju dodatno zaoštravaju situaciju jer one pokazuju do sada nepoznatu dimenziju moguće crne strane AKP-a. "Zbog toga su ovi izbori u određenoj mjeri postali jedna vrsta referenduma za ili protiv nepotističke, korumpirane i autoritarne politike AKP-a", kaže Acikel.

Pogledajte video 04:27

Korupcijski skandal u Turskoj (video)

Niko ne očekuje da će napetosti popustiti nakon izbora. Acikel računa sa dodatnim odbijanjima u najmanju ruku do predsjedničkih izbora u avgustu. Trenutno je nepoznato da li će se aktualni predsjednik Abdulah Guel - koji se prethodnih sedmica sve više i više distancirao od svog starog političkog suputnika - još jednom kandidirati ili će se pak kandidirati sam Erdogan.

Mogući scenariji nakon izbora

Odgovor na ovo pitanje je usko vezan za ishod izbora koji se održavaju u nedjelju (30.03.). Ispitivanja javnog mnijenja predviđaju da će AKP osvojiti između 35 i 45 posto glasova jer ona kao i ranije i dalje iza sebe ima bazu konzervativnih glasača. To znači da će AKP ostati najjača stranka, ali u poređenju sa parlamentarnim izborima 2011. godine, kada je osvojila skoro 50 posto glasova, izgubiti glasove. Erdogan smatra da je svaki rezultat koji će biti iznad rezultata koji je AKP ostvarila na lokalnim izborima 2009. godine uspjeh. Tada je njegova stranka osvojila 38,8 posto glasova.

Ukoliko AKP padne ispod tog procenta i uz to izgubi važne gradove kao što su Ankara i Istanbul od Erdoganovih predsjedničkih ambicija neće biti ništa. Njegovi protivnici to znaju i zbog toga na internetu uoči ovih sudbinskih izbora pozivaju na to da svi glasovi opozicije odu jednom kandidatu primjerice u slučaju Istanbula kandidatu CHP-a Sariguelu.

"Tiha opozicija" u AKP protiv Erdogana

U samom AKP-u prema mišljenju promatrača raste nezadovoljstvo prema Erdoganovom kursu. Postoji jedna "tiha opozicija" unutar vladajuće stranke koja se trenutno ne usuđuje izaći na svjetlo dana, kaže autor i kolumnist Mustafa Akyol u razgovoru za Deutsche Welle. On vjeruje da je samo u slučaju ukoliko padne Erdoganova lična popularnost kod AKP-ovih glasača moguć prevrat protiv 60-godišnjeg političara.

Der türkische Präsident Abdullah Gül

I Abdullah Gül se sve više distancira od Erdogana

Pa ipak čak i ukoliko AKP na nedjeljnim izborima osvoji više od 40 posto glasova, teško da će doći do smirivanja stanja. Erdogan je već najavio da će nakon izbora krenuti novom žestinom protiv Guelenovog pokreta. U medijima se špekulira o mjerama protiv preduzeća i organiazacija koji su bliski ovom pokretu. Televizija bliska Guelenu Kanaltuerk već je izgubila svoju licencu za emitiranje u cijeloj zemlji.

Podjela islamske inteligencije

Neki promatrači se s obzirom na aktualno stanje zalažu za oživljavanje političkih reformi. "Turska se nalazi pred problemom tranzicije" ka jednoj novoj eri, kaže Murat Somer, politolog na istanbulskom Univezitetu Koc. On smatra da Erdogan mora u međuvremenu "ugušiti demokratiju i otvoreno društvo ako se želi održati na vlasti".

Premijer je, kako kaže Somer, pokušao povećati svoju moć i spriječiti kontrolu vlade od strane drugih institucija pri čemu je apelirao na nacionalističke i islamističke vrijednosti. "Ipak sada je islamska inteligencija međusobno podijeljena", kaže Somer osvrćući se tako na sukob između Erdogana i Pokreta Guelen.

Somer izlaz iz ove situacije vidi u oživljavanju reformskog kursa iz posljednjeg desetljeća. "Moramo prevazići krizu sa utvrđenim principima podjele vlasti i vladavine pravne države tako što ćemo se pobrinuti za to da se naredna turska vlada vrati na put pravnih i političkih reformi."

Autori: Thomas Seibert / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Belma Šestić

Audio i video zapisi na tu temu