1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ugrožen "nuklearni deal" s Iranom

Sporazum o nuklearnom programu s Iranom je učinio svijet sigurnijim. Kažu Europljani. Amerikanci bi najradije istupili iz Sporazuma. Tijekom inauguracije iranskog predsjednika Rohanija postaju očite oprečnosti.

Iranski reaktori u Araku (picture-alliance/dpa/Forutan)

Iranski reaktori u Araku

Ako postoji jedno mjesto na kojemu se mogu vidjeti različiti pristupi Europljana i SAD-a u ophođenju s Iranom, onda je to bio Teheran ove subote, kada se održavala inauguracija velikom većinom ponovno izabranog predsjednika Hasana Rohanija. Gosti su između ostalog EU opunomoćenica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian. Njemačku zastupa zamjenik ministra vanjskih poslova.

Taj nastup Europljana je u oštroj suprotnosti sa stavom Washingtona. Podsjećanja radi: na prvoj postaji njegovog prvog putovanja u inozemstvo je predsjednik SAD-a Donald Trump u svibnju sve "države sa savješću" pozvao na to da izoliraju Iran. U velikoj opasnosti je i plod jednog teškog, dijelom mučnog, dvanaest godina dugog pregovaračkog procesa - Sporazuma o nuklearnom programu koji je s Iranom sklopljen prije dvije godine. Taj tzv. Joint Comprehensive Plan of Action (JCPOA) o smanjenju iranskog nuklearnog programa tvori temelj za povratak Irana na međunarodnu pozornicu i za početak gospodarske integracije zemlje nakon godina oštrih sankcija. Jezgra nuklearnog dogovora je da se iranski nuklearni program smanji i kontrolira. Zauzvrat će se za nuklearni program vezane sankcije prvo staviti izvan snage, a zatim potpuno ukinuti. Dosad to funkcionira. U šest izvješća je Međunarodna organizacija za atomsku energiju (IAEA), koja je zadužena za nadzor Sporazuma, u međuvremenu konstatirala da se Iran pridržava svoga dijela dogovora. Za Europsku uniju je nuklearni dogovor stoga veliki iskorak u smjeru sigurnosti i sprečavanja daljnjeg širenja atomskog oružja. 

Nuklearni pogoni u Bušeru (Getty Images/IIPA)

Cilj je kontrola iranskog nuklearnog programa. Na fotografiji: nuklearni pogoni u Bušeru.

"Većina želi neuspjeh Sporazuma"

Sasvim drukčija je slika u SAD-u. Sascha Lohman iz berlinske Zaklade znanost i politika (SWP) pojašnjava u razgovoru za Deutsche Welle da su kako predsjednik tako i Kongres veoma skeptični po pitanju Sporazuma o iranskom nuklearnom programu. "Time je većina za to da taj sporazum doživi ili neuspjeh ili da se više izvuče iz njega. To znači: opasnost je veoma konkretna da će se od strane SAD-a u budućnosti nešto promijeniti", kaže Lohmann.

Naredna prilika za takve promjene se pruža u listopadu. Pozadina toga je da svakih 90 dana predsjednik Kongres mora obavijestiti o tome ispunjava li Iran i dalje uvjete kako bi se moglo nastaviti olakšavanje sankcija. U međuvremenu je u Bijeloj kući uspostavljena radna grupa koja bi se za Trumpa trebala informirati o tome kako se ponovno mogu izreći sankcije vezane za nuklearni program.

Ali Vaez - International Crisis Group (International Crisis Group)

Ali Vaez

Ali Vaez, stručnjak za Iran iz organizacije International Crisis Group, smatra da je zbog toga ekstremno ugrožen Sporazum o nuklearnom programu. Vaeza ne brinu samo medijska izvješća o tome kako je predsjednik SAD-a najavio da će potrebno certificiranje u listopadu odbiti. "Službenici vlade otvoreno govore o poticanju na smjenu vlasti u Iranu", dodaje Vaez u razgovoru za DW. U to se uklapa jedno izvješće Wall Street Journala prema kojemu je šef CIA-a Mike Pompeo dao uspostaviti poseban "centar za Iran". U tome se, citira taj list američke vladine službenike, ogledava odluka Trumpove vlade da Iran deklarira kao prioritetni cilj američkih agenata. Pompeo važi kao američki "jastreb" po pitanju Irana i on je više puta žestoko kritizirao Sporazum o nuklearnom programu. No republikanski senator Boba Corker smatra da dogovor s Iranom funkcionira zbog čega se on zalaže za to da se ne odustane od Sporazuma. U jednom intervjuu za Washington Post je međutim postalo jasno da to ima prije svega kozmetičke razloge. "Želimo da Sporazum doživi neuspjeh zbog Irana, a ne zbog SAD-a", kazao je Corker. Jer, ipak se saveznike želi imati na svojoj strani, dodao je on. Taj senator je preporučio da se Sporazum "radikalno provede". Na primjer, tako što bi se zahtijevao pristup "različitim pogonima u Iranu". "Ako nas ne puste unutra, onda slijedi: bum!", kazao je Corker.

EU-poduzeća se plaše reakcije Washingtona

No, europski saveznici ne iskazuju posebnu volju za tim da slijede američki kurs. Kod teme Iran se Bruxelles i Washington sudaraju - kako to postaje jasno kad je u pitanju inauguracija Rohanija u Teheranu. Rolf Mützenich je predsjedatelj Njemačko-iranske parlamentarne skupine. U razgovoru za DW ovaj socijaldemokrat pojašnjava da je sudjelovanje europskih diplomata u svečanosti inauguracije Rohanija jasna poruka da Europa "ostaje pri dogovoru s Iranom koji se zasniva na Sporazumu o nuklearnom programu". Zato što je Rohani prema viđenju Mützenicha jamac za otvaranje zemlje prema Zapadu - "za razliku od drugih aktera u Iranu". Ni EU-opunomoćenica za vanjsku politiku Mogherini ne posustaje u svojim vrbovanjima za Sporazum o nuklarnom programu. Ona je bila prva strana političarka koja je Rohaniju putem Twittera čestitala na ponovnom izboru na funkciju predsjednika - a istovremeno je naglasila spremnost Europljana da se dalje radi na primjeni Sporazuma o nuklearnom programu.

Mogherini i Rohani na susretu u Teheranu (picture-alliance/AP Photo)

Mogherini je prva čestitala Rohaniju na ponovnom izboru za predsjednika

Ukoliko Sjedinjene Američke Države doista krenu stranputicom po pitanju dogovora s Iranom, onda bi to moglo imati dalekosežne posljedice - čak i ako drugi partneri budu ustrajavali na Sporazumu. Pored EU-a su to Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Kina i Rusija. Došlo bi do masivnih prepreka gospodarskoj razmjeni koja je ponovno pokrenuta. Jer takozvane sekundarne sankcije bi mogle pogoditi i europska poduzeća koja posluju s Iranom. Stručnjak iz SWP-a Lohmann u svojoj izjavi za DW govori jasno: "Imamo problematiku da se poduzeća iz EU-a faktično ne reguliraju u Bruxellesu već u efektivno u Washingtonu. Stoga velika poduzeća sasvim javno pojašnjavaju: za nas su američke sankcije ono što je odlučujuće, čak i ako se s europske strane gledano ne moramo plašiti negativnih konzekvenci, ipak ne odlazimo u Iran, jer se plašimo da ćemo biti krivi za kršenje američkih sankcija." No ako za Irance izostane gospodarska dividenda Sporazuma, onda to jedino može ojačati "jastrebove" i konzervativne snage u samom Iranu. Njima je približavanje Zapadu ionako uvijek bilo trn u oku.

Preporuka redakcije