1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Udruženja žrtava - Da se izjasni Haški sud!

U razgovoru sa predsjednikom Haškog suda Patrikom Robinsonom u Sarajevu, udruženja žrtava rata zatražili su da se sud izjasni o dokumentima koji su četiri dana pred proces protiv Florans Hartman stigli na više adresa.

Sudije Međunarodnog suda pravde u sudnici tog suda

"Presuda Međunarodnog suda pravde bila bi potpuno drugačija da stenogrami Vrhovnog savjeta odbrane nisu bili zaštićeni."

"Ukoliko se potvrdi autentičnost dokumenata, bio bi to međunarodni skandal sa nesagledivim posljedicama", izjavio je direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr Smail Čekić. Dokumenti su, naime, stigli i na adresu ovog instituta, a dr Čekić vjeruje da bi oni mogli biti autentični. "Ukoliko se ispostavi da su dokumenti autentični, bio bi to motiv za obnovu sudskog procesa protiv Srbije i Crne Gore", tvrdi dr Čekić.

Riječ je o dokumentima koji navodno potvrđuju postojanje sporazuma između više haških sudaca i zvaničnika bivše SRJ kojim su stenogrami Vrhovnog savjeta odbrane te države zaštićeni, te nisu mogli biti predočeni u sudskom procesu koji je BiH pokrenula protiv službenog Beograda. BiH je SRJ, odnosno tadašnju Državnu zajednicu Srbije i crne Gore, optužila za kršenje međunarodnih konvencija o oružanim sukobima, zahtijevajući kompenzaciju za pretrpljenu agresiju i genocid tokom proteklog rata.

Sporazum na štetu BiH?

Dr Smail Čekić vjeruje da bi presuda Međunarodnog suda pravde bila potpuno drugačija da stenogrami Vrhovnog savjeta odbrane nisu bili zaštićeni pomenutim sporazumom. "U tom slučaju Međunarodni sud pravde bi donio presudu u kojoj bi konstatirao i rekao da je Srbija u svakom pogledu odgovorna za genocid", rekao je Čekić.

Florens Hartman sa svojom knjigom Mir i kazna

Da li će proces protiv Florens Hartman biti mir ili kazna?

Dokumenti su poslani na više stotina e-mail adresa samo nekoliko dana uoči današnjeg procesa koji se u Hagu vodi protiv bivše glasnogovornice Haškog tužiteljstva Florens Hartman. Optužnica je tereti da je objavila sadržaj povjerljivih odluka žalbenog vjeća iz procesa protiv Slobodana Miloševića. Hartman u svojoj knjizi "Mir i kazna" tvrdi da su tim odlukama sudije haškog suda učestvovale u prikrivanju ključnih dokumenata o umješanosti SRJ u genocid u Srebrenici.

O spornim dokumentima bilo je riječi i sinoć u Sarajevu, tokom susreta predsjednika haškog suda Patrika Robinsona sa predstavnicima udruženja žrtava rata u BiH. Sudija Robinson je razgovarao i sa predsjednikom Saveza udruženja logoraša BiH Muratom Tahirovićem koji je i pismeno zatražio da se Haški sud izjasni o ovim dokumentima.

Prioritet je osigurati rad Suda BiH

Sporni dokumenti, međutim, nisu jedini izazov sa kojima će se predsjednik Haškog suda Patrik Robinson suočiti u BiH. Sa bh zvaničnicima Robinson će razgovarati o regionalnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, budućnosti Arhiva tribunala i nastavku procesuiranja ratnih zločina nakon završetka rada Haškog suda.

"U ovom trenutku najznačajnije pitanje je rad Suda Bosne i Hercegovine", kaže predstavnik tribunala u Sarajevu Refik Hodžić, dodajući kako Haški sud ima puno povjerenje u rad ove institucije. "Kada se radi o bilo kojoj jurisdikciji na području bivše Jugoslavije, dovoljno je reći da je Srbiji prebačen jedan, u Hrvatsku jedan, a na sud Bosne i Hercegovine čak devet predmeta, tako da je rad suda Bosne i Hercegovine od ogromne važnosti za Tribunal", rekao je Hodžić.

Angažman stranih sudija i tužitelja

Činjenica je da u BiH postoji otpor produžetku mandata međunarodnim sudijama i tužiteljima u pravosudnim tijelima. "U kontekstu problema sa kojim se sud Bosne i Hercegovine suočava, produženje mandata međunarodnim sudijama, naročito u predmetima koji su u toku, je nešto što je nama preneseno kao pitanje od najvećeg značaja za Sud Bosne i Hercegovine, od samih ljudi iz Suda, ali i drugih sagovornika kako iz državnih organa, tako iz međunarodne zajednice. Tribunal najčvršće podržava produženje mandata međunarodnih sudija i tužioca", kaže Hodžić.

Gerichtshof von Bosnien und Herzegowina

Veliko pobvjerenje u rad Suda Bosne i Hercegovine

Međutim, na posljednoj sjednici Vijeća ministara BiH nije prihvaćen prijedlog za produženje mandata međunarodnim sudijama i tužiteljima. Samo su ministri pravde i finansija Bariša Čolak i Dragan Vrankić bili za, dok su ostali bili protiv. Tako bi se, uprkos preporukama eksperata, moglo dogoditi da međunarodne sudije i tužitelji odu iz BiH već u decembru ove godine.

Boravkom u Zagrebu, predsjednik Haškog suda Patrik Robinson je u petak počeo prvu zvaničnu posjetu državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, tokom koje će do 17. juna, boraviti u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, dok se posjeta Srbiji očekuje narednih mjeseci.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Svetozar Savić