1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ubijanje preko daljinskog upravljača

Bespilotne letjelice su sve važnije u vojnim operacijama. Ovakvom vrstom oružja upravljaju ljudi koji sjede za monitorom, sa razdaljine od nekoliko hiljada kilometara. Stručnjaci rade na razvoju novih tzv. robota ubica.

Vojske ulažu milione u razvoj novih bespilotnih letjelica

Vojske ulažu milione u razvoj novih bespilotnih letjelica

Marka X-47B je samo najnoviji primjer novog trenda koji je vidljiv posljednjih godina: Umjesto vojnika na bojnim poljima, u konfliktnim oblastima se sve više koriste bespilotne letjelice na daljinsko upravljanje. Ovakvu vrstu oružja najčešće koriste Amerikanci u Pakistanu. U periodu od 2004. do 2007. godine zabilježeno je devet napada, 2008. 33, godinu dana kasnije 53, a prošle godine je broj napada udvostručen. Procjene broja mrtvih se kreću između 600 i 1000 lica.

Porast kapaciteta kompjuterskih čipova, moderne kamere i senzorska tehnika su ostvarile dojučerašnji san svakog generala da vodi rat bez rezika za svoje vojnike. Profesor robotike i vještačke inteligencije na britanskom univerzitetu Šeffild, Noel Šarki, kaže:

"Rizika možda nema za vojsku. Međutim, rizika nisu oslobođeni civili zaraćenih regija, pa ni civili naših zemalja. Svako asimetrično vođenje rata stvara novi terorizam. Neprijatelji se neće predati samo zato što mi imamo bolju tehnologiju. Oni će naći drugi put za borbu, a sve to, na nesreću, vodi do terorizma u našim gradovima."

Napadi bespilotnim letjelicama izazivaju ogorčenje u Pakistanu

Napadi bespilotnim letjelicama izazivaju ogorčenje u Pakistanu

Svjetske velesile se već takmiče u nabavci bespilotnih letjelica. Više od 50 država, poput Izraela, Njemačke, Kine, Rusije i Irana, kupilo je ili razvilo bespilotne izviđačke letjelice. Mnogi od njih rade i na borbenim verzijama. Njihova prednost u odnosu na borbene avione je prije svega finansijske prirode. Poređenja radi, američka bespilotna letjelica tipa Reaper MQ 9 košta deset miliona dolara, dok troškovi za borbeni avion F-22 iznose 150 miliona dolara.

Roboti-ubice iz filmova postaju stvarnost

Piter Voren Singer iz američkog instituta "Brookings" se u svojoj knjizi kritički osvrnuo na daljnji razvoj vojnih robota. Singer komentariše:

Reaper MQ-9 košta mnogo manje od borbenog aviona

Reaper MQ-9 košta mnogo manje od borbenog aviona

"Roboti nemaju emocije. Oni ne postaju bijesni, ako im neko ubije prijatelja. Oni ne čine ratne zločine zbog osvete. S druge strane, roboti ne prave razliku između osamdesetogodišnje bake u invalidskim kolicima i tenka. Za njih je sve isto!"

Istraživač robota Ronald Arkin smatra da se prednost robota krije upravo u njihovom nedostatku emocija. Arkin tvrdi da bi stručnjaci mogli razviti robote koji su u stanju da odbiju nemoralne komande, tako što bi u njih bili programirani etički aspekti konvencija o pravilima ratovanja iz Ženeve i Haga.

Trendovi tehnološkog razvoja vojske možda i zvuče kao neka scena filma iz žanra naučne fantastike, međutim, njihova primjena i posljedice to nisu.

Autori: Matias fon Hajn/ Selma Filipović

Odg. urednik:Azer Slanjankić