1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ubica sa tri identiteta

Belma Šestić28. juni 2014

Idealista, heroj ili terorista? Ubistvo koje je Gavrilo Princip izvršio nad austrougarskim prestolonasljednikom rezultiralo je Prvim svjetskim ratom. 100 godina kasnije u bivšoj Jugoslaviji prisutni su brojni problemi.

https://p.dw.com/p/1CRso
Princip Gedenktafel 100.Jahre Attentat von Sarajewo
Foto: DW

List Die Zeit online piše o različitim tumačenjima atentata koji je izveo Gavrilo Princip na austroguarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju:

„Od atentata koji je doveo do izbijanja Prvog svjetskog rata je prošlo 100 godina. Pitanje o ulozi Srbije u ovom činu nije jedino zbog kojeg su podijeljena mišljenja na prostoru bivše Jugoslavije. Da li je Princip bio borac za ujedinjenje južnih Slavena ili terorista kojim je upravljao Beograd s ciljem ostvarenja velikosrpskih planova?

Prinicp se i zbog aneksije Bosne i Hercegovine od strane Beča pridružio pokretu „Mlada Bosna“. No, tek je vijest o posjeti austrougarskog prestolonasljednika Sarajevu, učenika koji se 1912. preselio u Beograd, potakla da planira tiransko ubistvo. Oružjem su njega i saradnike snabdjele srpske tajne službe.

Porodica je bila šokirana ali ponosna

U zabačenom selu Obljaj nedaleko od Bosanskog Grahova se može čuti samo kokodakanje kokoši. Miljkan Princip, jedan od posljednjih rođaka Gavrila Principa kaže da u ovom selu živi još svega oko 20 ljudi. ‘Mladi odlaze,stari umiru‘, kaže.

Ovo selo je važilo za siromašno i zaostalo još i 25. jula 1894. kada je rođen Gavrilo Princip kao sin jednog poštara. Miljkan kaže da je poznavao Gavrilovog oca Petra: ‘Atentat je bio šok za porodicu. Ali, svi oni su bili ponosni na Gavrila. On nije samo u Jugoslaviji bio heroj. Bio je poznat u cijelom svijetu.‘

Franz Ferdinand und Gavrilo Princip
Atentat koji je promijenio svijet

Rupe od metaka na fasadi Historijskog instituta u Sarajevu podsjećaju na ratne strahote iz 90-tih godina. Pozitivan pogled na atentat je bio ‘politički motiviran‘, objašnjava šef Instituta Husnija Kamberović svoj zahtjev za novim tumačenjem događaja. Ovaj Bošnjak smatra da je sasvim sigurno da je Princip uz znanje političara ‘ponukan i naoružan‘. Cilj je bio da se Bosna odvoji od Habsburške monarhije i ujedini sa Srbijom. ‘Princip je bio klasični srpski nacionalista‘.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić to vidi drugačije. Njegova zemlja je izložena falsifikovanju historije, upozorio je Nikolić na početku beogradske konferencije historičara: ‘Laž postaje istina, velika djela postaju velika sramota. Sada svijet vjeruje da je Srbija poticala rat u kojem je deset milona ljudi izgubilo živote‘.

Branislavu Principu je ostala samo jedna fotografija ujaka. Porodica je za atentat platila „visoku cijenu“, kaže ovaj socijalni radnik koji živi u Pančevu. Njegov djed i Gavrilov brat Nikola, ubijen je od strane fašističkih ustaša 1941 . piše Die Zeit online.

Ratni jastrebovi

List Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) o istoj temi piše:

„19-godišnji sin jednog srpskog seljaka je 28. juna 1914. sa dva hica promijenio svijet. Da li je dvostruko ubistvo u Sarajevu zaista materijal za historičare ili atentat Gavrila Principa na austrougarskog prestolonasljednika i njegovu suprugu sadrži poruku i za ‘obične građane‘? Odgovor je potvrdan, a to ne pokazuje samo žustra evropska debata o uzrocima rata koji je izbio 1914.

Prije svega su na Balkanu politički ciljevi atentatora iz tog vremena značajni i za sadašnjicu. Najbolji dokaz za to je BiH, iznutra rastrgana nefunkcionalna i od velikog dijela svojih građana neprihvaćena država. Gavrilo Princip i drugi atentatori nisu imali namjeru da izazovu Prvi svjetski rat. Ono što su izazvali bilo je mnogo veće od zamišljenog.

Miljkan Princip
Foto: Reuters

Njihov cilj je bio da nakon Osmanlijskog carstva sa Balkana protjeraju i Austrougare i da u jednoj državi ujedine skoro sve južne Slavene. Očigledno im je to i pošlo za rukom, iako Princip to više nije doživio. Umro je iscrpljen užasnim zatvorskim uvjetima u jednom zatvoru u češkom Terezinu, nekoliko mjeseci prije formiranja jugoslovenske države koju je toliko priželjkivao.

Za jednog bosankog Srbina kao što je bio Princip bilo je razumljivo samo po sebi da glavni grad te nove države bude Beograd i da u njoj mora dominirati srpski element – tako je i bilo.

Na čelu zemlje je bio srpski kralj koji je upravljao iz Beograda. Ostali narodi: Slovenci Hrvati, Crnogorci, Makedonci i bosanski muslimani nisu imali veliki značaj. O kosovskim Albancima da se i ne govori.

Zbog toa što je Beograd mislio na „veliku Srbiju“ kada je govorio o „Jugoslaviji“, Principov san je za nesrpsko stanovništvo postao noćna mora. Višenacionalna drava Jugoslavija više ne postoji, isto kao ni višenacionalna država Habsburga, ali noćna mora za mnoge u regionu još nije prošla,“ piše FAZ.