1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

U vlast po svaku cijenu?

U iščekivanju konačnih rezultata izbora, analitičari tvrde da će „kičmu vlasti“ u BiH činiti nacionalne stranke. Također, ističu da bi bitnija odstupanja od ovog koncepta bila „rizična“ i ne bi odražavala volju građana.

Prema nepotpunim izbornim rezultatima, vlast u BiH na gotovo svim nivoima mogle bi činiti nacionalne stranke. Tako su odlučili građani ove zemlje dajući povjerenje uglavnom Stranci demokratske akcije (SDA), Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD-u) i Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH. Međutim, nijedna od ovih partija neće imati dovoljno glasova za samostalno formiranje vlasti, pa će koalicije, a time i pregovori o raspodjeli resora, biti neizbježni.

Geruch des kollektiven Verrates

Slavo Kukić

„Kičmu vlasti u Federaciji BiH mogle bi činiti dvije nacionalne stranke, SDA i HDZ BiH, u Republici Srpskoj (RS) SNSD, a na nivou države ponovo bi mogli imati nacionalno trojstvo. No, u svim tim slučajevima oni sami nisu dovoljni i potrebna im je dodatna podrška. Od koga će je dobiti? Vjerujem da u slučaju RS-a to i nije problem i da će to biti ista grupacija koja je vlast obnašala i u prethodne četiri godine. Što se pak Federacije BiH tiče, priča je, tako barem mislim, kompleksnija. Dvjema nacionalnim strankama bi, naime, najbolje odgovarao koalicijski blok u kojem bi se našla još jedna jača politička partija – Demokratska Fronta (DF) ili Savez za bolju budućnost (SBB) BiH. Kakva će biti konačna odluka, ostaje da se vidi“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Slavo Kukić.

Predsjednik Foruma građana Tuzla, Vehid Šehić smatra da će „nacionalno trojstvo“ na državnom nivou u narednom četverogodišnjem mandatu činiti SDA, SNSD i HDZ BiH. „Zanimljivo će biti i formiranje vlasti na entitetskom nivou, ne samo u Federaciji BiH nego i u RS-u. Važno je kome će se priključiti koalicija 'Domovina' koja može biti prevaga u Narodnoj Skupštini RS-a. Teško je sada reći ko bi mogao biti partner SDA i HDZ-u BiH pri formiranju vlasti u Federaciji BiH. Između SDA i SBB BiH bilo je otrovnih strelica koje su izlazile iz okvira onoga što smatramo politički korektnim. No, u borbi za vlast prošlost se kod nas često zaboravlja radi zauzimanja određenih ministarskih fotelja“, ističe Šehić za Deutsche Welle.

Rizično savezništvo s nacionalnim strankama?

Šehić smatra da bi savezništvo sa nacionalnim strankama za DF moglo biti „izuzetno rizično“, s obzirom na činjenicu da je HDZ BiH osporavao legitimitet Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH. „Ne vjerujem da se toliki jaz može lako prevazići, a DF je ostvarila dobar izborni rezultat upravo zahvaljujući Komšićevom liderstvu. Komšić je ranije govorio da je DF 'stranka ljevice bliže centru', a ja bih volio da se on jasnije opredijeli. U BiH svi tvrde kako su bliski centru, a u takvim se okolnostima teško mogu razabrati ideološke matrice. Komšić bi trebao objediniti lijevo orijentirane političke stranke i time, nakon izbornog kraha Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, konsolidirati socijaldemokratiju na ovim prostorima“, tvrdi Šehić.

Koliko bi DF moglo koštati savezništvo sa nacionalnim partijama? Neki analitičari tvrde kako je SDP BiH na izborima skupo platio takav savez. Drugi, međutim, ističu da je izborni poraz SDP-a BiH više rezultat odstupanja od programskih ciljeva. Profesor Slavo Kukić misli da ni DF ne treba bježati od sudjelovanja u vlasti, jer je obavezna i prema biračima koji su joj dali povjerenje. No, ni u vlast ne treba ulaziti po svaku cijenu, ističe Kukić. „Bude li DF-u ponuđen ulazak u vlast, ova stranka mora na stol staviti svoje programske uslove bez kojih nema ni ulaska u vlast. Budu li oni prihvaćeni, ne vidim zašto bi ulazak u vlast bio greška. Ja, naime, ne vjerujem da je SDP BiH doživio brodolom zbog ulaska u vlast nakon izbora 2010. godine, nego zbog činjenice da je odstupio od proklamiranog programa s kojim je dobio povjerenje birača i ćosao (koketirao prim. red.) s nacionalistima zbog pojedinačnih i interesa partijske vrhuške“, kaže Kukić.

Isključivanje SDA iz vlasti je „politički avanturizam“

Mnogi analitičari smatraju da bi, nakon općih izbora 2014. godine, pokušaj isključivanja SDA iz vlasti bio „politički avanturizam“, ravan svojevremenom pokušaju SDP-a BiH da iz vlasti isključi prvo HDZ BiH, a potom i SDA. Zato ističu da je savezništvo između DF-a i SBB BiH „malo vjerovatno“. „Sviđalo se to nekome ili ne, HDZ BiH i SDA su pobjednici u Federaciji BiH. Vlast bez SDA, kako na entitetskom tako i državnom nivou, teoretski možda i jeste moguća, ali se treba prisjetiti krize koja je nastupila pri pokušaju SDP-a BiH da isključi SDA iz vlasti. SDA je sada puno jača nego prije četiri godine. Koalicija bez SDA teško bi funkcionirala, jer bi u nju morale biti uključene još neke stranke, a imamo jako loše iskustvo sa raznim alijansama“, kaže za Deutsche Welle urednik u Federalnoj novinskoj agenciji (FENA) Fedžad Forto.

Wahl Bosnien und Herzegowina Wahlkampf 10.10.2014

Građani su izabrali nacionaliste.

Analitičari nerado prognoziraju sastave budućih političkih koalicija, posebno one koja će činiti vlast na nivou Federacije BiH. Kažu da je još rano za „odlazak u kladionicu“ te da će stranke ovoga puta biti znatno opreznije u trgovanju ministarskim resorima. Sve će, kako ističu, biti puno jasnije nakon što Centralna izborna komisija (CIK) BIH saopći konačne izborne rezultate. Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužna da konačne izborne rezultate saopći u roku od 30 dana od održavanja izbora. Prema neslužbenim informacijama iz Glavnog centra za brojanje glasova, rezultati općih izbora u BiH 2014. godine trebali bi biti utvrđeni 26. ili 27. oktobra.

Preporuka redakcije