1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

U traganju za utočištem

Na Berlinaleu je promoviran film "Human Zoo" o djevojci albansko-srpskog porijekla s Kosova koja traga za vlastitim identitetom. Redateljica i glumica Rie Rasmussen ispričala je priču na temelju istinitih događaja.

default

Scena iz filma Human Zoo

"Panorama" ovogodišnjeg međunarodnog filmskog festivala u Berlinu (5.-15.2.), sekcija programa koja – osim novih ostvarenja renomiranih autora – donosi uzbudljive prvijence mladih talenata, otvorena je projekcijom drame "Human Zoo". Scenarij, režija i glavna uloga djelo su 31-godišnje Rie Rasmussen. Rođena u Danskoj, odrasla u Sjedinjenim Američkim Državama, ta svestrana umjetnica (i bivša manekenka) u svom prvom dugometražnom igranom filmu na temelju stvarnih događaja pripovijeda o djevojci mješovita porijekla s Kosova koja nakon trauma rata i poraća u ilegalnoj emigraciji nastoji pronaći pravu ljubav i identitet.

Prvo strah od rata, a onda od izgona

Adria je po majci Srpkinja, po ocu Albanka. Priču djevojke s Kosova Rasmussen ispreda pomoću dviju niti koje se svo vrijeme isprepliću i nadopunjuju. Prva su događaji iz prošlosti, iz vremena krvavih sukoba jugoslavenske vojske s pripadnicima UÇK, ali i terora Miloševićevih snaga nad kosovskim civilima. Drugu nit čine zbivanja u sadašnjosti, u gradu Marseilleu, gdje Adria živi kao ilegalna doseljenica u trajnom strahu od izgona. Privlačnost i veza s mladim Amerikancem prisiljavaju je na suočavanje s iskušenim strahotama i preživljenim zločinima rata, ali i organiziranog kriminala u Srbiji prije i poslije napada NATO-a.

Filmszene aus dem Film Human Zoo

Film prati život mlade djevojke za vrijeme rata na Kosovu i njen život u egzilu

Zanemarivanje svih granica

Adria se u Francuskoj prisjeća vremena kada je iz simpatije prema srpskom vojnom dezerteru i novopečenom mafijašu Srđanu, koji joj je pomogao u bijegu s Kosova, pogazila sve granice: etničke, zemljopisne, zakonske. Mladi par se polako pretvara u balkansku verziju razbojničkog dua Bonnie i Clyde. Kao "proizvod imaginarnih granica država koje su izgubile svoj smisao" Adria istodobno traga za duševnom ravnotežom i vlastitim identitetom kao čovjek i žena – u trenucima dok svoj karakter gradi u muškarcima okruženom i nasiljem obilježenom "zoološkom vrtu za ljude". – Psihološka igra koju prezire, ali koju je odlično svladala.

Kosovo Kinder spielen in Polje, Kosovo

Djeca iz mješovitih brakova nigdje nisu bila dobro došla

Bez utočišta za „mješance“

Većina filmskih karaktera počiva na stvarnim licima i sudbinama, na osobama poput djevojke s Balkana koju je scenaristica, redateljica i glavna glumica u personalnoj uniji Rie Rasmussen prije više godina upoznala u SAD-u: "Njezina se obitelj našla na ratnom udaru, dok je još bila dijete. Poginule članove obitelji je morala dovlačiti u kuću u kojoj su se krili tijekom napada. Morala je promatrati kako leševi njezine najbolje prijateljice i pripadnika obitelji doslovno trunu i raspadaju se. Njezina mi je životna priča poslužila kao polazište za film." Strašno je, veli, da u ono doba na Kosovu nigdje nije bilo utočišta za ljude mješovitog porijekla.

Odbacivanje na obje strane

"Ako u sebi imaš albanske krvi, prijetila ti je smrt od strane srpskih paravojnih snaga, a kao Polusrbin ili Polusrpkinja ni među Albancima nisi bio dočekan raširenih ruku. U to sam se uvjerila za vrijeme posjeta Kosovu – i na jednoj i na drugoj strani", napominje Rasmussen u čijem je filmu zapažene uloge ostvarilo više srpskih glumaca: Branislav Lečić, Vojin Ćetković, Ivan Jevtović, Branislav Tomašević... Osobito upečatljiv je Nikola Đuričko koji istančano i dojmljivo tumači ambivalentni lik mafijaša Srđana u kojem će se zacijelo prepoznati protagonisti srpskog podzemlja – a možda i poneki sudionik ratnog pohoda na Kosovo.