1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

U svijetu 300.000 djece-vojnika

Prava djece se već 20 godina nalaze pod specijalnom zaštitom međunarodne zajednice. Međutim, UN procjenjuju da se oko 300.000 djece u svijetu i dalje angažuju kao vojnici.

default

Zemljama, u kojim se djeca šalju u rat, prijeti "crna lista"

Kindersoldaten aus Uganda unterstützen Kongo-Rebellen

Djeca-vojnici iz Ugande podržavaju pobunjenike u Kongu

Na večerašnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kojom predsjedava Njemačka, biće raspravljano o tome kako djeca u konfliktnim područjima mogu biti bolje zaštićena. Brojke širom svijeta su alarmantne. Prema podacima UNESKO-a, u periodu od 1998. do 2008. godine, dva miliona djece je ubijeno, šest miliona teško povrijeđeno, a oko 300.000 je angažovano kao djeca-vojnici. Širom svijeta rasprostranjena je i seksualna zloupotreba djece.

Zloupotreba djece u ratu rezultira "crnom listom"

Prema međunarodnom pravu postoji šest zločina protiv djece. Zloupotreba djece u ratu, kada se djeca angažuju kao vojnici, tretira se na isti način kao i seksualno zlostavljanje ili ubistvo. One koji izvrše ove zločine, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija može da stavi na takozvanu "crnu listu". To zvuči bezazleno, ali ipak ostavlja kakav-takav utisak, objašnjava Peter Vitig, njemački ambasador pri Ujedinjenim nacijama.

"Zemlje koje se nalaze na toj listi, vlade ili pobunjeničke grupe, za koje je to stigma, žele da budu izbrisane sa "crne liste", poručuje Vitih.

Primjer je Avganistan. Ambasador Vitih je nedavno predvodio jednu delegaciju u toj zemlji. I tu se moglo vidjeti da je avganistanska vlada uložila ozbiljne napore na poboljšanju zaštite djece, objašnjava Vitih.

A da bi bile skinute s "crne liste", zemlje koje se na njoj nalaze moraju da naprave akcioni plan i da ga sprovedu u praksi.

Ausstellung Kindersoldaten freies Bildformat

Školsku klupu zamijenila bojnim poljem

Borci za prava djece ne gube nadu

15 takvih planova u oblastima koje su zahvaćene sukobima mogli bi da budu usvojeni. Usvajanje dodatna dva plana se očekuju do kraja godine, objašnjava generalni sekretar UN Ban Ki Mun: "Uspjeh tih planova, kao u slučaju Avganistana i Čada, gdje su tek nedavno sprovedeni takvi planovi, pokazuju efekat na crnu listu. Želio bih s tim u vezi da pohvalim Vladu Čada koja je lobirala da se prestane sa angažovanjem djece-vojnika, a u skaldu sa Rezolucijom UN 1612. Ako se taj plan sprovede, Čad će biti uklonjen sa 'crne liste', kao i sa dnevnog reda radne grupe Savjeta bezbjednosti o zaštiti djece. Tako bih ohrabrio i vlade Demokratske Republike Kongo, Mjanmara i Sudana, kao i vladu Somalije da slijede ovaj primjer", poručio je Ban Ki Mun.

Cilj otvorene debate u Savjetu bezbjednosti koja počinje u utorak jeste da se osudi još jedan zločin. Riječ je o napadima na škole i bolnice. Na tom primjeru se najbolje može objasniti zašto se određene zemlje stavljaju na "crnu listu". Ako rezolucija bude usvojena, Savjet bezbjednosti bi u tom slučaju mogao da nametne dalje mjere, a jedna od njih bilo bi uvođenje određenih sankcija. Borci za prava djeteta ipak ne gube nadu, jer kako pokazuje prosta matematička računica, ako se nastavi ovim tempom, u narednih 25 godina barem neće biti više djece-vojnika.

Autori: Kristina Bergman/ Svetozar Savić

Odg. urednica: Selma Filipović