1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

U Srbiji zbog Grčke strahuju za investicije

Grčka je jedan od najvećih investitora u Srbiji. Sa ukupnim iznosom investicija od oko 2,2 milijarde evra nalazi se na drugom mjestu, odmah iza Austrije. Kako se ekonomska kriza u Grčkoj odražava na Srbiju?

Zastave Grčke i EU pred hotelom u Solunu

Hoće li Grci prestati investirati u Srbiji?

Grčka je jedan od najvećih srpskih privrednih partnera. Stoga se nakon loših vijesti koje dolaze iz te zemlje pojavila izvjesna zabrinutost o sudbini grčkih investicija u Srbiji. Građane i javnost posebno zanima sudbina grčkih banaka u Srbiji, kojih ima ukupno pet. Po riječima nadležnih u Narodnoj banci Srbije štednja u grčkim bankama je sigurna, i te banke su likvidne i solidne.

Precijenjena opasnost za grčke banke

Svakako da nije prijatno imati krizu takvih razmjera u komšiluku, kaže za Dojče vele profesor univerziteta Megatrend Vladimir Vučković, a posebno jer je riječ o velikom ulagaču u Srbiju. Kada

Trezori u banci

Banke se moraju držati zakonskih propisa

je riječ o grčkim bankama, on smatra da se tu precjenjuju mogući negativni efekti. Te banke zbog zakonskih propisa i pravila poslovanja ne mogu tako lako da povuku novac iz Srbije. Kriza u Grčkoj je prije svega kriza države, a ne finansijskog sektora i preduzeća, ističe Vučković. „Naravno, ukoliko banke u Grčkoj budu ugrožene, onda će možda njihovi vlasnici morati da dođu do novca na svaki mogući način, pa će onda možda isforsirati i tražnju novca iz okolnih zemalja, pa i Srbije. Ali, kažem, ovo je čini mi se malo vjerovatan scenario u ovom trenutku“, navodi Vučković.

Dodatna opreznost investitora i kreditora

U Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) kažu da grčke investicije u Srbiji bilježe značajan pad u protekle dvije godine. Za razliku od 2006. i 2007. godine, kada je investirano preko milijardu i dvjesta miliona dolara, u 2008. i 2009. godini taj iznos je manji od 100 miliona dolara. Nikola Janković, iz službe za odnose sa javnošću te agencije, napominje da je Grčka najviše investirala u finansijski sektor, energetiku i nekretnine.

Radnici u fabrici

Gradiće se nova fabrika

„To su grane, pogotovu nekretnine, koje su i najviše pogođene krizom, tako da je i to možda jedan od uzroka ovih padova. Međutim, mi u agenciji nismo do sada imali – a mi podržavamo prvenstveno projekte u sektoru industrije, znači gdje je proizvodnja u pitanju – primjera gdje je bilo odustajanja ili povlačenja od nekih započetih projekata. Mogu da spomenem kompaniju Izomat (Isomat), koja trenutno gradi fabriku u Šimanovcima, i tamo će biti zaposleno nekih 60 radnika“, kaže Janković.

Moguć i obratni scenarij – da Srbija postane atraktivnija za ulaganje

Najveći negativni efekat grčke krize za Srbiju može biti dodatna opreznost investitora i kreditora. Oni će, ionako uplašeni zbog svjetske krize, sve više kažnjavati nesređene zemlje. To su zemlje koje imaju nesređene javne finansije i visoke deficite, a u te zemlje, na žalost, spada i Srbija, upozorava Vučković i dodaje: „Biće sve oprezniji i neće vjerovati javnom računovodstvu. Oklijevaće pri ulaganju u te zemlje, tako da će Srbija sve manje moći da računa na strani kapital.“

Pogoršan privredni ambijent u samoj Grčkoj može izazvati preispitivanje poslovanja u okolnim zemljama, dodaje Vučković. Ali, upravo zbog toga što je Grčka sada nestabilnija od Srbije, te kompanije možda nastave sasvim normalno da rade u Srbiji, kaže on.

To na neki način ističe i Nikola Janković iz SIEPA-e. Srbija ima trenutno jednu od najnižih poreskih stopa u Evropi, i troškovi poslovanja su niži nego u zemljama EU. Kako je najavljeno povećanje poreza u Grčkoj zbog krize, to može izazvati i pojačano interesovanje grčkih kompanija za ulaganje u Srbiju, kaže Janković.

Autor: Ivica Petrović

Odg. ur.: Marina Martinović