1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

U SDA nastavak frakcijskih podjela i nakon Kongresa?

U Sarajevu se danas održava 6. Kongres SDA. Bakir Izetbegović bi, kako smatraju analitičari, mogao biti novi predsjednik najuticajnije bošnjačke stranke. No, proces raspodjele moći unutar SDA mogao bi potrajati.

SDA (Stranka demokratske akcije) je formirana u vremenu raspada socijalističkog sistema i dolazeće disolucije bivše Jugoslavenske države. SDA je, kako se to navodi na zvaničnoj internet stranici najuticajnije bošnjačke stranke, „bila odgovor na 50-godišnje političko i kulturno potiskivanje jugoslovenskih muslimana i očiglednu ratnu prijetnju koja se nadvila nad BiH“. Također, navodi se da je SDA bila „ključni politički činilac u odbrani državno-pravnog kontinuiteta BiH na kraju 20. stoljeća“. Činjenica je da je SDA bila prva registrirana politička partija u BiH nakon 45 godina jednopartijskog sistema, a Osnivačka skupština stranke upriličena je 26. maja 1990. godine. Od početka djelovanja SDA se, kako tvrde njeni zvaničnici, zalagala za očuvanje BiH kao zajedničke države muslimana, Srba i Hrvata.

Jedan od osnivača SDA Džemaludin Latić kaže da su početne namjere ljudi koji su osnovali stranku bile skromne. „Mi smo nastojali da formiramo stranku sa minimumom ciljeva, a to je da se borimo za izgradnju džamija. Nismo vjerovali da ćemo pobijediti na prvim višestranačkim izborima. Međutim, uskoro smo vidjeli da ćemo biti jaka stranka i da ćemo možda i dobiti izbore. I dobili smo ih“, kazao je Džemaludin Latić.

Za prvog predsjednika SDA izabran je Alija Izetbegović. Izetbegović je na čelu SDA ostao do oktobra 2001. godine. Kao bošnjački lider i predsjedavajući Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović je učestvovao na svim pregovorima o budućnosti BiH vođenim pod patronatom međunarodne zajednice, uključujući i pregovore u Daytonu. SDA je, u međuvremenu, prošla kroz burna razdoblja. Nedugo nakon formiranja došlo je do raskola u stranci, kada SDA napušta jedan od njenih osnivača Adil Zulfikarpašić. U jeku rata u BiH, leđa SDA, ali i kompletnom legalnom rukovodstvu tadašnje Republike BiH okreće i Fikret Abdić, jedan od najuticajnijih članova stranke. Abdić je, sarađujući sa srpskim snagama lojalnim Radovanu Karadžiću i Milanu Martiću, formirao tzv. Autonomnu oblast Zapadna Bosna. Njegove jedinice su tokom rata počinile brojne zločine. Abdić je zato pred sudom u Karlovcu osuđen na 15. godina zatvora za najteže ratne zločine.

Bakir Izetbegović, po svemu sudeći novi predsjednik najuticajnije bošnjačke stranke.

Bakir Izetbegović, po svemu sudeći novi predsjednik najuticajnije bošnjačke stranke.

Sulejman Tihić, koji je po preporuci Alije Izetbegovića vodio SDA od 2001. godine, govorio je kako je ova stranka definirana kao „narodna stranka, otvorena za sve građane BiH“. Tihić je uspio učvrstiti svoju poziciju u SDA i nakon smrti Alije Izetbegovića, a kao važan faktor na bh. političkoj sceni učestvovao je u nizu važnih pregovora o ustavnim promjenama, reformi policije i državnoj imovini. Na kongresu 2009. godine ponovo je izabran za predsjednika SDA, uprkos rastućem uticaju Bakira Izetbegovića, koji je također bio jedan od kandidata za stranačkog predsjednika.

Političke struje unutar SDA

Poput drugih političkih partija ni SDA nije pošteđena frakcijskih podjela, a analitičari tvrde kako su unutar ove stranke aktivne dvije političke struje. Jedna vodi politiku „desnog centra“ koju je do smrti 2014. godine zastupao Sulejman Tihić, dok druga, tzv. „tvrda“ struja podržava Bakira Izetbegovića. Bakir Izetbegović, sin prvog predsjednika SDA Alije Izetbegovića, vjeruje da će na 6. kongresu biti izabran za predsjednika stranke. „Što se mene tiče, mislim da ću biti izabran i to potvrđuju konsenzusom organi stranke“, poručio je Izetbegović uoči kongresa.

Kakav bi kurs mogla uzeti SDA ako Izetbegović i zvanično preuzme funkciju predsjednika ove stranke? Politički analitičar Adnan Huskić tvrdi da, poput drugih stranaka, i SDA posjeduje određeni stepen „unutrašnjeg pluralizma“.

„Pošto je naša demokratija još uvijek mlada, a ideološka podjela plitka, pluralizam mišljenja unutar stranaka je nerijetko rezultirao cijepanjem istih. SDA se u više od dvije decenije postojanja uglavnom uspjela očuvati, i pored toga što su je napuštali pojedini prominentni članovi. Razlog za dugotrajnost SDA treba tražiti u činjenici da je ta stranka u kontinuitetu na vlasti sa jednim kratkotrajnim prekidom. Ako ovome dodamo činjenicu da su političke stranke neupitno najznačajniji akteri u društvu, te da se kroz njih ostvaruju manje-više sve vrste poslovnih i privatnih ambicija njihovih članova i simpatizera, onda nam dugotrajnost i čvrstoća SDA kao stranke postaje dijelom jasnija. Pored toga, SDA je u vrijeme snažnog međunarodnog angažmana u BiH bila mnogo manje sankcionirana od druge dvije etno-nacionalne stranke jer su njihovi politički ciljevi, primarno izgradnja države, bili komplementarni ciljevima međunarodnih aktera. Preciznija ideološka orijentacija SDA, kao ni većine stranaka u BiH, naprosto nije moguća jer je jedina tema oko koje su se stranke pozicionirale zadnjih desetak godina bila ustavna reforma. Iz tog razloga ne smatram da bi sa dolaskom Bakira Izetbegovića na čelo SDA moglo doći do neke vrste ideološkog pomjeranja stranke jer se u BiH stranke niti ne nalaze na strogoj ideološkoj matrici. Ovdje se uglavnom radi konsolidaciji moći unutar stranke, dok se promjene prema vani trebaju posmatrati samo kroz taktičke dnevnopolitičke poteze. Jedini vidljivi trend u SDA u zadnjem periodu je snažnije vezivanje uz turski AKP. Ostalo su nijanse“, kaže Huskić.

Alija Izetbegović je učestvovao na svim pregovorima o budućnosti BiH vođenim pod patronatom međunarodne zajednice, uključujući i pregovore u Daytonu.

Alija Izetbegović je učestvovao na svim pregovorima o budućnosti BiH vođenim pod patronatom međunarodne zajednice, uključujući i pregovore u Daytonu.

Šta nakon kongresa?

Huskić nije ubijeđen da će nakon ovog kongresa biti završen proces preraspodjele moći unutar najuticajnije bošnjačke stranke, što znači da se još ne mogu očekivati suštinski zaokreti koji bi mogli dovesti do poboljšanja sveukupnih političkih i socio-ekonomskih prilika u zemlji.

„Period do kongresa je pokazao da se balans moći nije uspostavio, te da će i nakon kongresa dosta energije biti utrošeno upravo na unutrašnju konsolidaciju. Za suštinsku promjenu politike SDA prema vani teško da ima prostora i energije. Naime, suštinske promjene u BiH iziskuju smanjenje javne potrošnje, a to je pitanje oko kojeg unutar trenutne vladajuće koalicije ne postoji konsenzus. Da budemo jasni, problem nije na nivou države, problemi su u entitetima. Samo tamo se može započeti ozbiljan proces reforme. Međutim bili smo svjedoci tome koliko podjela ministarskih mjesta i kontrola nad javnim preduzećima može zakomplicirati odnose među strankama, tako da se malo šta značajno može očekivati u narednom periodu. Promjene trenutno dolaze pod pritiskom s vana, tako da bi pritisak da se započne s reformom mogao samo usložiti odnose u koaliciji na vlasti“, kaže Huskić.

Glavni odbor SDA u međuvremenu je usvojio konačne liste kandidata za organe Stranke koji će biti birani na 6. Kongresu SDA u utorak (26.5.) 2015. godine u Sarajevu. Utvrđena je lista kandidata za predsjednika SDA, a kandidati su Bakir Izetbegović, Irfan Ajanović i Šemsudin Mehmedović.

Za zamjenika predsjednika predloženi su Adil Osmanović i Mihnet Okić. Predloženi su i kandidati za potpredsjednike SDA, kao i liste kandidata za Glavni odbor, nadzorni odbor i stranački Sud časti. Usvojen je i Prijedlog Programske deklaracije koji će biti rtazmatran na predstojećem na predstojećem Kongresu.

Preporuka redakcije