1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

U RS spremne mjere za pomoć poplavljenim područjima

Oko milijardu i 300 miliona maraka, gruba je procjena štete od poplava u RS. Parlament RS treba definisati rad fonda solidarnosti ali i ostalih mjera za ublažavanje posljedica poplava.

Vlada RS najavila je rezanje plata i penzija. Plata za 1,5 odsto, koliko će izdvajati i poslodavci. Pored toga penzionerima će se uzimati od jedne do pet maraka u zavisnosti od visine penzije. Na današnjoj vanrednoj sjednici nalazi se niz zakonskih rješenja koja bi trebala regulisati ovu oblast, od formiranja fonda solidarnosti do izmjena zakona o oporezivanju kojim bi se dodatno oporezovali automobili i oružje. Međutim opozicija tvrdi da je predloženi koncept loš i da je fond solidarnosti formiran samo sa jednim ciljem, a to je uzimanje novca od siromašnih. SDS smatra da ovu vrstu poreza treba da plaćaju svi koji imaju platu iznad prosjeka.

Ukinuti naknade za upravne i nadzorne odbore

Pomoć je potrebna velikom broju građana.

Pomoć je potrebna velikom broju građana.

„Plata bi bila progresivno oporezovana sa iznosom preko 800 KM. Što se tiče članstva u Upravnim i Nadzornim odborima smatramo da, kada su u pitanju javna preduzeća i javne ustanove, naknade takvim Komisijama treba da budu u potpunosti ukinute. Dalje, na svaku izdvojenu marku za reprezentaciju, smještaj i troškove putovanja, treba izdvojiti i dodatno jednu marku za fond solidarnosti“, rekao je uoči sjednice Vukota Govedarica, šef poslaničkog kluba SDS-a.

Opozicija je i protiv izmjena zakona o korištenju prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije. Umjesto povećanja naknada, predložiće stimulaciju preduzeća koja bi od dobiti izdvajala određeni postotak u fond solidarnosti. Ukoliko ostane prijedlog Vlade RS, smatraju da bi moglo doći po povećanja cijene električne energije, što bi za sobom vuklo i sva druga poskupljenja.

„U ovom paketu zakona trebao se naći i zakon o porezu na luksuz...,da oporezujemo one koji imaju luksuz...,nakit, skupocjene automobile...“, kaže Zoran Đerić iz PDP-a.

Pozicija poručuje opoziciji da ukoliko imaju bolje rješenje da ga iznesu na vanrednoj skupštini, iako je malo vjerovatno da išta od njihovih rješenja bude usvojeno. Pozivaju opoziciju da umjesto jalovih rasprava u svrhu predizborne kampanje raspravljaju o konkretnim mjerema za pomoć stanovništvu.

Tajkuni bez poreza

Svi se slažu u tome da fond solidarnosti treba da postoji ali je najviše polemike oko toga ko treba najviše da podnese teret krize. Činjenica da nijednim predloženim zakonskim rješenjem nije definisano uzimanje od najbogatijih već od penzionera i radnika, dovoljno govori o planu vlasti. Ipak premijerka Željka Cvijanović uvjerava da su ova zakonska rješenja u ovom trenutku najbolja za cijelu RS: „Po osnovu ovih izvora, penzija, plata i naknade za proizvodnju električne energije i poreza, godišnje ćemo imati priliv oko 94 miliona maraka. Onaj drugi dio priliva biće daleko veći, a odnosi se na projekte saniranja službi i uspostavljanje sistema, koji će se finansirati iz međunarodnih izvora“.

Iako se u javnosti stvorila slika da su svi za ovu vrstu dodatnog oporezivanja, to u praksi i nije tako, što govore neke neformalne ankete koje su sprovedene ovih dana. Opozicioni NDP u Narodnoj skupštini RS upozorava i na određene zamke ovih zakonskih rješenja koje bi se mogle vratiti kao bumerang.

Predsjednica Vlade RS, Željka Cvijanović, kaže da je ekonomska situacija u RS teška, ali i stabilna.

Predsjednica Vlade RS, Željka Cvijanović, kaže da je ekonomska situacija u RS teška, ali i stabilna.

„Jedan od njih je i usklađivanje ovih zakonskih rješenja sa zakonim u Federaciji BiH, jer može se desiti da ukoliko to bude samo ovdje jednostrano, da recimo građani registruju automobile u Federaciji po mnogo jeftinijim cijenama“.

Bez jedinstvenog plana za sanaciju

Ovo je samo dio mozaika koji govori o stvarnim problemima sa kojima se susreće BiH, s obzirom da prirodne katastrofe ne poznaju ni državne ni entitetske granice. Postojanje bilo kakvog sistema čija bi koordinacija bila na nivou cijele države značajno bi smanjio mogućnost problema koji su se pojavljivali u proteklim danima, prilikom poplava.

Koliko zapravo ima volje da se nešto uradi po ovom pitanju i u državnom parlamentu govori podatak da je Parlament BiH samo „primio k znanju“ izjašnjenje Savjeta ministara BiH o Informaciji predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Vjekoslava Bevande o posljedicama prirodne nesreće u BiH.

Bevanda je u obraćanju poslanicima istakao da su katastrofalne poplave u BiH nanijele nenadoknadive ljudske gubitke i ogromnu materijalnu štetu, što zahtijeva dugotrajnu obnovu, za koju je potrebna i međunarodna pomoć. Na tom se sve završilo.