1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

U potrazi za boljim životom

Od kada su Bugarska i Rumunija primljene u Evropsku uniju njihovi građani mogu nesmetano da dolaze u Njemačku - samo prošle godine ih je došlo oko 100.000. Među njima je veliki broj Roma. Kako se oni tu snalaze?

default

Tri mlade Romkinje u Berlinu

Među Rumunima i Bugarima, koji dolaze u Njemačku su i pripadnici narodnih skupina kao što su Roma i Sinti koje privlači bogata Evropa. Mogu se vidjeti i na ulicama Berlina, gdje se susreću različite kulture i gdje mnogi traže svoju sreću u Njemačkoj. Najviše ih ima u dijelu Berlina Neukölln. Opunomoćenik za integraciju Arnold Mengelkoch kaže da tako nešto još nije doživio. Prije dvije nedjelje u svom okrugu otkrio je zgradu u kojoj pretežno žive Romi. Tu su dolazili manji autobusi iz Rumunije i sa njima čitave familije.

Riječ je stotinama ljudi: "U protekle tri godine pripadnici romskih familija dobijali su tu stanove. Vlasnik zgrade je ciljano izdavao stanove Romima tako da od stotinu stambenih jedinica u 90 odsto njih žive romske familije. Dakle, otprilike četiri do pet stotina ljudi. Utvrđeno je da svi oni dolaze iz Bukurešta, zapravo iz jednog manjeg grada u okolini Bukurešta i da su međusobno organizirani, jer su, pored ostalog, povezani i pripadnošću hrišćanstvu. Osnovali su jednu slobodnu crkvenu grupaciju i nedjeljom uveče se susreću u crkvi Martina Luthera", objašnjava Mengelkoch.

Svi žele da ostanu u Njemačkoj

Flash Galerie Reportage im Roma-Viertel Asenovgrad

Mladi Romi u Bugarskoj

Oni ne žele da daju izjave. Nepovjerenje Roma prema nepoznatim licima je veliko. Većina njih ne govori njemački i boji se diskriminacije, što je posljedica loših iskustava koja su imali u Rumuniji. Mjesto iz kojeg dolaze se zove Fontanella i smješteno je južno od Bukurešta. Arnold Mangelkoch se raspitivao kod susjeda turskog, arapskog i njemačkog porijekla i dobio umirujuće informacije: policija, naime, nije utvrdila povećani kriminalitet od perioda njihovog useljavanja. Romi se žele integrirati u što kraćem vremenu. To je za njihove susjede pozitivan signal.

Već mjesec dana dvije Rumunke predaju romskoj djeci njemački jezik. Učiteljice su iznenađene količinom entuzijazma svojih učenika. One su angažirane samo do početka ljetnjeg raspusta. No, vjerovatno će se to produžiti jer je integracija akutan problem. Više od 550 djece iz Rumunije i Bugarske prijavljeno je do januara samo u školama u Neuköllnu. Sada ih je još stotinu više. Nadležni organi su uvjereni da se radi o organiziranim posrednicima koji po visokim cijenama iznajmljuju već popunjenje stanove. Svi žele da ostanu u Njemačkoj. Pritom se koriste već uvježbanim trikom: nakon tri mjeseca boravka oni ne odlaze, već prijavljuju svoje vlastite firme. Ukoliko nemaju dovoljno novca, imaju pravo na socijalnu pomoć.

Franziska Giffey, predstavnica u opštino Neukölln o tome kaže: "Njemačka se mora pozabaviti problemom socijalnog sistema, to jest socijalne pomoći koju mi nudimo ljudima koji dolaze kod nas i tu osnivaju firme, a onda nisu u stanju da izdržavaju svoje osmočlane ili devetočlane familije."

Trenutno je u Njemačkoj prijavljeno oko 200.000 Bugara i Rumunja. Tendencija je u porastu. Gradovi poput Berlina potiču integraciju tih doseljenika, ali oni također zahtijevaju i donošenje odluka, koje bi na području čitave Evrope rasteretile pojedine komune.

Autori: Annabelle Lutz / Senad Tanović

Odg. ured.: Z. Arbutina

Preporuka redakcije