1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

U Pariz s optimizmom

Pariz je još uvijek pod dojmom terorističkih napada. Sada u grad na Seni na Klimatsku konferenciju dolazi 100 predsjednika država i vlada. Za francusko vodstvo ovo je prilika i za višestruki „signal nade“ .

Ništa manje nego „Budućnost planete Zemlje“ će biti predmet Klimatske konferencije koja danas (30.11.) započinje u Parizu. Vodeći svjetski političari, među kojima i američki predsjednik Barack Obama i njegovi ruski i kineski kolege Vladimir Putin i Ći Jingping, u Parizu će, kako je najavio domaćin Francoise Hollande, odaslati u svijet i „poruku nade i solidarnost“.

Cilj konferencije je sporazum kojim bi se zemlje sudionice obvezale da će smanjiti količinu stakleničkih plinova. Ovaj sporazum bi morao zamijeniti tzv. Kyoto protokol iz 1997. u kojem su se na slične ciljeve obvezale tadašnje industrijske sile. One međutim, u međuvremenu ne proizvode ni 15 posto stakleničkih plinova. Nove gospodarske sile poput Kine, Indije ili Brazila zato u Parizu igraju važnu ulogu.

Nova šansa u Parizu

Nešto slično, naime sporazum koji bi obvezao najvažnije industrijske sile na smanjenje štetnih plinova do 2010. godine, je propao prije pet godina u Kopenhagenu. No sada su, kako smatra direktor njemačke NVO Germanwatch Christoph Bals, izgledi za postizanje dogovora veći. “Politička volja je mnogo veća nego u Kopenhagenu”, kaže Bals za DW. On u prilog optimizmu iznosi i činjenicu da je posljednje godine po prvi put zabilježena stagnacija emisije ispušnih plinova usprkos rastu globalnog gospodarstva.

UN-Klimakonferenz in Kopenhagen Obama

Obama na konferenciji u Kopenhagenu

No sve i da se postigne sporazum o smanjenju stakleničkih plinova, već je sad jasno da jedan drugi cilj, postavljen na klimatskoj konferenciji u Cancunu 2010. a koji se odnosi na ograničavanje globalnog zatopljenja u usporedbi na početke industrijalizacije na dva stupnja celzijusa, neće biti ostvaren. Iako stručnjaci upozoravaju na opasnost od gubitka ravnoteže ekoloških sustava. Zatopljenje od pet stupnjeva bi npr. uzrokovalo gubitak glečera i nestanak koraljnih grebena a time egzistenciju mnogih stanovnika priobalja. No sve da se i primijene sve planirane mjere za zaustavljanje zatopljenja, očekuje se porast temperature od 2,7 stupnjeva.

Transparentnost i voda do grla

No u Parizu će se prije svega razgovarati i pregovarati i o tomu da se klimatski ciljevi preispituju svakih pet godina čemu se protive neke države. Daljnji cilj bi bio i ujednačeno izračunavanja klimatskih prognoza, koje se, kako kaže Christoph Bals, donose na temelju različitih, nacionalnih, parametara. “Zemlje pri izračunavanju emisija koriste različite pristupe različitim fosilnim energentima”, kaže Bals. Promjene u ovom pristupu prije svega traži Europska unija a opiru im se zemlje koja baš ne vole da im se, pogotovo kad je u pitanju energetika, zaviruje u karte. „Radi se o rastućim gospodarskim silama poput Kine ili Indije“, kaže referentica za klimatska pitanja pri humanitarnoj organizaciji „Kruh za svijet“, Sabine Minninger.

Pazifik Kiribati Inseln - Anstieg Meeresspiegel

Posljedice klimatskih promjena su bolne

Neke manje razvijene zemlja i prije svega otočke države koje su direktno pogođene zatopljenjem i s njim povezenim porastom vodostaja će voditi važnu riječ u Parizu. Ove zemlje prije svega zanima financiranje šteta nastalih klimatskim promjenama. Teoretski bi bogatije zemlje trebale financirati te troškove pri čemu se očekuje da će u određeni fond, kako je to definirano sporazumom iz Cancuna, biti godišnje uplaćivano 100 milijardi dolara. No kritičari dvoje u ostvarivost ovog smionog cilja i to prije svega zato jer sporazumom iz Cancuna nije definirano koje zemlje su i prije svega, koliko dužne uplaćivati u spomenuti fond. To bi se zaključcima iz Pariza trebalo promijeniti.

Veliki savez za veliki preokret?

Očekuje se da će EU podržati zahtjeve manjih i siromašnijih zemalja za boljom zaštitom od klimatskih promjena. Christoph Bals smatra da samo jedan velik i jak savez zagovornika pozitivnih promjena može slomiti otpor zemalja izvoznica nafte koje su najljući protivnici prelaska prema gospodarstvu koje je više ili potpuno neovisno o fosilnim energentima. Bérengère Quincy, predstavnica Francuske na konferenciji je također oprezno optimistična: „Pariz ne može ukloniti sve dosadašnje pogreške, ali Pariz može postati prijelomnom točkom“.

Preporuka redakcije