U Holandiji pala vlada

"Sa žaljenjem moram ustanoviti da zajednička uspješna saradnja između demokršćana, socijaldemokrata i kršćanske unije više nije moguća“, izjavio je po završetku sjednice šef demokršćanske stranke i premijer Nizozemske Jan Peter Balkenende.

Sukob koji je prouzrokovao pad holandske vlade nastao je u trenutku kada je dosadašnji šef ove države dao svoj pristanak molbi generalnog sekretara NATO-a, Andersa Fogha Rasmussena da holandski vojnici ostanu u Afganistanu do augusta 2011. godine, kako bi pomogle u obuci lokalnih sigurnosnih snaga. Holandske jedinice koje bi se, kako je dosad bilo planirano, trebale povući do kraja ove godine u Afganistanu se nalaze od 2006. godine. Oko 2.000 vojnika koliko ih ukupno ovdje ima, stacionirano je na području Urusgana, na jugu Afanistana gdje talibani još uvijek uživaju veliku moć.

Četvrti pad vlade u posljednjih osam godina

Naime, za razliku od Balkenendea, produženju mandata se oštro suprostavio njegov zamjenik i ministar financija Wouter Bos iz socijaldemokratske stranke PvdA.

S druge pak strane, mnogi Bosu predbacuju da je ovim istupom želio poboljšati šanse svoje stranke na sljedećim lokalnim izborima koji će se u Holandiji održati početkom marta, budući da se njegovi socijaldemokrati prema svim ispitivanjima trenutno nalaze na samom dnu ljestvice koja bi mogla osvojiti najveći broj glasova.

Stvaranje manjinske vlade Balkenende u potpunosti isključuje te namjerava sve svoje ovlasti, ovlasti svoje stranke i kao i one trećeg koalicijskog partnera u dosadašnjoj vladi - Kršćanske Unije - predati, kao što je to u ovakvim slučajevima u ovoj zemlji uobičajeno, kraljici Beatrix. Odmah po završetku sjednice Balkenende je izjavio da će ubrzo biti raspisani novi izbori.

Inače, ova koalicija bila je na vlasti tri godine. Ujedno treba napomenuti da je ovo četvrti pad vlade u posljednjih osam godina pod vodstvom Jana Petera Balkenendea.

Autor: ard / dpa / Željka Telišman

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić